8 min. čitanja

Josip Bilaver za Morski HR: "Visokim kaznama šaljemo poruku - Nered koji je do sad vladao na pomorskom dobru više se neće tolerirati!"

Josip Bilaver za Morski HR: "Visokim kaznama šaljemo poruku - Nered koji je do sad vladao na pomorskom dobru više se neće tolerirati!"
Foto: Morski HR

"Ljudi su se prema pomorskom dobru predugo ponašali kao prema ničijem ili svačijem. No to je nešto što smo naslijedili i prenosimo svojoj djeci, nešto čime se možemo podičiti i moramo očuvati"  kazuje uvodno u razgovoru za Morski HR državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, načimajući temu za koju se znalo da je vruća i u trenucima kad se iza zatvorenih vrata Ministarstva peglela do najsitnijih detalja.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u javnoj je raspravi do 17. prosinca. Bilaver je predvodio Radnu skupinu Ministarstva koja je mjesecima radila na ovom zakonu, te je za ovaj razgovor izdvojio one ključne segmente koje građane najviše zanimaju - dostupnost pomorskog dobra i restrikcije koje očekuju buduće, ali i već sadašnje prijestupnike.

Foto: Morski HR

Puno stvari se u javnosti izdvajalo iz konteksta, no sada su najednom umuknuli i najžešći kritičari. Ispalo je da nema ograđivanja plaža, što su oni koji su preko ovog Zakona željeli doprijeti do javnosti, uzimali kao najveći argument.

Ograđivanja plaža neće biti, to smo, dakle, definitivno potvrdili?

- Tako je. Prvi put smo uopće plaže kao takve i stavili u zakon, definirali smo njihovu podjelu. Također, definirali smo načine dohrane plaže, jer znamo koliko je u prošlosti bilo upravo s tim problema. Nerijedak primjer bi bio da bi se putem "dohrane" uništavala i izvornost te prirodni izgled i ekosustav plaže. Zabranili smo svaku gradnju na plažama, što je jako važno i prvi put stavili odredbu po kojoj se zabranjuje bilo kakvo ograđivanje bilo koje plaže, neovisno je li ona u naseljenom ili nenaseljenom području. Plaže se po novom zakonu neće moći ograditi.

Stoje li primjedbe pojedinih aktivističkih skupina koje negoduju i prosvjeduju protiv i ovog Prijedloga zakona, da će se promijeniti nešto na gore, odnosno da će se plaže na neki način ustupati privatnom sektoru?

- To je apsolutno pogrešna teza, što može provjeriti svatko, jer je zakon sada javno izložen, odnosno dostupan je za javno komentiranje i savjetovanje do 17. prosinca. Tko god ima bilo kakve sumnje, neka slobodno ode na poveznicu i uvjeri se sam da ne postoji mogućnost privatizacije ili ograđivanja. Dapače, ovo je veliki korak u odnosu na postojeći Zakon i mi smo na to vrlo ponosni, jer zakon ide na korist građana, a ne bilo kojoj interesnoj skupini ili grupaciji.

Zakon sigurno neće odgovarati određenim interesnim skupinama

Neki mediji su svojedobno izdvajali pojedine dijelove iz konteksta jednog od brojnih Nacrta prijedloga zakona koji su kružilii Radnom skupinom. Sada se nitko ne javlja. Znači li to da imate sada podršku i tih koji su vas do jučer kritizirali?  

- Mi smo ponosni na činjenicu da smo u procesu donošenja ovog Zakona uključili cjelokupnu javnost, da smo pozvali stručnjake iz područja pomorstva, predstavnike vladinih, ali i nevladinih organizacija, sveučilišne zajednice, te je svatko imao mogućnost participirati u izradi ovog zakona. Smatramo da je ovo jedan od najvažnijih zakona koji se donosi i jedan je od najtežih koji nije mijenjan skoro 20 godina - kazuje Bilaver i dodaje:  

- Željeli smo uz vrlo široku raspravu doći do najboljeg mogućeg rješenja, koji sigurno neće odgovarati određenim interesnim skupinama, ali će odgovarati nacionalnim i interesima građana. E, na to smo ponosni.

U izradi zakona naravno da je bilo disonantnih tonova i kojekakvih zahtjeva, međutim, smatram da smo uspjeli postići ravnotežu između očuvanja okoliša i pomorskog dobra, što nam je vrlo važno i održivog razvoja turizma i cjelokupnog gospodarstva.

Foto: Morski HR

U slučaju kršenja zakona, ovo je nova procedura

Kad smo kod interesnih skupina, mnogima ne odgovara donošenje zakona, jer je dosad vladao nered. Da bi se uveo red, potrebno je i konkretno sankcioniranje onih koji zakon i krše. Dosta ambiciozno zvuči još uvijek važećih milijun kuna, ili po novome, 130 tisuća eura kazne. Tko će plaćati tolike kazne i na koji način će se to provoditi?

- Postavljanjem visokih kazni željeli smo poslati poruku da se nered koji je do sada vladao na pomorskom dobru, više se neće tolerirati. Prije svega želimo raditi na prevenciji i edukaciji, ali isto tako je potrebno i kanžavanje.

Primjerice, ako netko na pomorskom dobru u općoj uporabi krene graditi ili napravi nelegalno sagrađen mul, na teren izlaze oni koji su najbliže.

  • To su u ovom slučaju službenici lokalne samouprave, odnosno redari koji će imati posebna odobrenja za provođenje inspekcijskog nadzora.
  • Ukoliko oni ne reagiraju, onda na lice mjesta dolazi Lučka kapetanija, koja nakon toga izdaje Rješenje ili kaznu do 130 tisuća eura, te nalog za uklanjanje istog tog objekta.
  • Ukoliko se ni to ne dogodi, dalje je na redu sud, koji bi trebao potvrditi kaznu, te je to prihod jedinica lokalne samouprave i države.

Po novom zakonu, osim carine i Lučke kapetanije, mogućnost za inspekcijski nadzor i izdavanje kazni i naloga za uklanjanja dajemo i jedinicama lokalne samouprave, dakle redarima, ali isto tako i lučkim redarima.

Sve što se događa na lučkom području spada pod odgovornost lučkih redara, lučke uprave ili županije. Svaka nelegalna gradnja koja se dogodi na pomorskom dobru u općoj uporabi, za nju su nadležni komunalni redari.

Za sve zlouporabe koncesijskih odobrenja i koncesija, odnosno gospodarskog korištenja odgovorni su redari lučkih kapetanija i carine.

Međutim, ako se dogodi da u nekim slučajevima ne odreagiraju lučki ili komunalni redari, onda će morati odreagirati lučka kapetanija. Naime, lučka kapetanija ima ekskluzivitet za reakciju na svakom dijelu pomorskog dobra, bila ona u gospodarskoj uporabi, općoj uporabi ili lučkom režimu. Lučka kapetanija je ta koja u svakom slučaju mora reagirati, međutim zbog bolje efikasnosti i manjeg broja djelatnika lučkih kapetanija, ovu smo mogućnost upravo stoga proširili i na jedinice lokalne i regionalne samouprave, te luka - pojašnjava državni tajnik.

Ne budu li radile po zakonu, Jedinicama lokalne samouprave prijeti oduzimanje prava na upravljanje pomorskim dobrom!

- Mislim da je ovo jako dobar potez, jer osim što se prihod za valorizaciju pomorskog dobra daje jedinicama lokalne samouprave, mi prvi put stavljamo naglasak i na kontrolu, uvođenje reda i odgovorno ponašanje na lokalnoj razini. Dakle, dajemo prihod, ali stavljamo i odgovornost. Ukoliko JLS nije u stanju to obavljati ili ne želi, onda županija ima mogućnost, zajedno s ministarstvom, oduzeti JLS mogućnost raspolaganja i korištenja pomorskog dobra, te ono prelazi, kao i sav prihod na županiju - pojašnjava Bilaver i dodaje da će u slučajevima koji budu dolazili do suda, svakako apelirati na ministarstva pravosuđa i uprave da svoj dio posla ubrzaju.

- Što se nas tiče, mi ćemo po donošenju novog zakona svakako i ubrzati procese nadzora. U planu su i zapošljavanja novih djelatnika lučke kapetanije, kao i povećanje plaća, koje su zasad izrazito niske i nisu motivirajuće za javljanje na natječaj. Želimo zaposliti i dodatne komunalne redare, a to će biti moguće i kroz povećanja prihoda JLS. Prevenciju i nadzor želimo svakako napraviti efikasnijima.

Hoće li se mijenjati praksa davanja naloga za rušenje ilegalno sagrađenog objekta na pomorskom dobru na način da ga država ubuduće najprije sruši, a onome tko je kršio zakon, jednostavno isporuči račun?

- Najprije ćemo dati mogućnost da to sam ukloni onaj za kojeg se utvrdi da je devastirao pomorsko dobro, a ako to ne napravi, doista će se to rušiti na način da će mu se nakon toga isporučiti račun i u ovršnom postupku naplatiti. Ondje gdje nema jasno definiranog počinitelja, bit će odgovornost na upravitelju - negdje je to jedinica lokalne samouprave, negdje nacionalni park i slično.

Foto: Morski HR

Uvodi se Registar koncesija i dozvola

Zanimljiva novina zakona je i obaveza objavljivanja jasnog kontakta za građane na mjestima koja se daju u koncesiju, kako bi se u slučaju sumnje na kršenje, mogli direktno javiti instituciji koja vrši nadzor?

- Tako je. Uvest ćemo mogućnost da građani na jednom mjestu mogu dojaviti i prijaviti sumnjive slučajeve, putem aplikacija i web stranice. Uvodimo i registar koncesija i dozvola, tako da će građani u svakom trenutku moći vidjeti tko, gdje, na kojem mjestu i kakvu točno koncesiju, odnosno dozvolu posjeduje - jasan je Bilaver.

Da bi kontrola ogromne hrvatske obale i funkcionirala, osim zapošljavanja novih čuvara pomorskog dobra, Ministarstvo mora nabavlja i devet novih brodova.

- Plan je da kroz dvije godine lučka kapetanija u potpunosti zamijeni svoju flotu brodova i brodica - kazuje.

Rušit će se sve ilegalno izgrađeno na pomorskom dobru iza 2011. godine!

Mnogi pitaju zašto se u novom zakonu kao referentna godina za građevine na pomorskom dobru uzima 2011. Što se događa s onim što je izgrađeno prije, a što će se dogoditi sa svim građevinama na pomorskom dobru iza te godine?  

- Te godine je proveden Zakon o bespravnoj gradnji, kada imamo i cjelokupno snimljenu situaciju iz zraka. Po uzoru na tadašnji zakon smo uzeli tu godinu kao mjerodavnu. Smatram da je 11 godina od tada sasvim dovoljno vremena da sve one građevine koje su ilegalne, koje ometaju promet i nisu obuhvaćene prostornim planom, budu uklonjene. Jedinice lokalne samouprave imaju zadatak uklanjati nelegalne građevine. Međutim, to je proces koji će zahtijevati neko vrijeme, a ja se nadam i apeliram na sve JLS da to što prije naprave.

Važno je i još nešto naglasiti, ono što jest u prostornom planu, odnosno što se legalizira, a nalazi se van pomorskog dobra, postaje vlasništvo Republike Hrvatske, a ono što je pomorsko dobro, to je i dalje pomorsko dobro, dakle ostaje u općoj uporabi - zaključuje Josip Bilaver.

Jurica Gašpar

Morski HR

PROČITAJTE JOŠ:

EKSKLUZIVNO Oleg Butković za Morski HR o novom Zakonu koji je na e-Savjetovanju: “Kazne će biti stroge - Želimo poslati poruku da je pomorsko dobro naš zalog za budućnost!”
Radna skupina unutar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ovih je dana dovršila rad na Nacrtu prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, čime je napokon objavljen u e-Savjetovanju te će sljedećih mjesec dana biti u javnoj raspravi. Tim povodom je podpredsjednik Vlade i minist…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2023 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.