Kad promatramo zemlje s razvedenom obalom poput naše - Švedsku, Norvešku, Grčku ili Finsku - jasno vidimo da su sve one razvile sofisticiran, slojevit sustav obrane koji se ne oslanja samo na geografsku sreću. Dok naši otoci zaista jesu prirodni štit, moderno ratovanje nameće nam potrebu za potpunim redefiniranjem načina na koji razmišljamo o zaštiti Jadrana. Razlike u pristupu obrani između nas i navedenih zemalja nisu samo u tehnološkoj superiornosti, već i u strateškom razmišljanju koje prethodi svakom investicijskom odlukama u obrambene kapacitete.
Istina je da smo u prošlosti uspješno branili obalu koristeći prednost otočja i uvjeta plovidbe, ali današnje prijetnje dolaze iz potpuno novih smjerova i zahtijevaju drugačiji pristup.
Dok prije nismo morali razmišljati o podmornicama koje se neprimjetno šuljaju našim vodama ili o bespilotnim letjelicama koje mogu iznenada napasti bilo koju točku naše obale, danas su to svakodnevne realnosti koje zahtijevaju kontinuirano nadograđivanje naših kapaciteta. Uz to, sve veća važnost cyber prostora i mogućnost digitalnih napada na pomorsku infrastrukturu dodatno kompliciraju sigurnosnu sliku.
Ključna promjena u našem razmišljanju mora biti shvaćanje da se Jadran ne brani samo na našoj obali, već na ulazu u njega - kod Otranskih vrata. To je strateški prolaz gdje možemo najefikasnije kontrolirati pomorski promet i spriječiti neprijatelja da uopće uđe u naše teritorijalne vode. No čak ni to nije dovoljno u uvjetima kada se ratovanje ne odvija samo na fizičkom planu, već u sferi informacija, energetske sigurnosti i gospodarskog pritiska. Moramo razviti sposobnost anticipiranja prijetnji i preventivnog djelovanja, što zahtijeva značajne investicije u obavještajne kapacitete i sustave ranog upozorenja.Kao mediteranska zemlja, Hrvatska mora razviti sposobnost djelovanja i izvan Jadrana.
Naša mornarica treba postati aktivni sudionik u širim mediteranskim i europskim sigurnosnim strukturama. To ne znači da ćemo zanemariti lokalnu obranu, baš naprotiv - sposobnost projekcije snage u širem području dodatno će osigurati našu domaću sigurnost kroz stvaranje sustava međusobno povezanih obrambenih kapaciteta s našim saveznicima. Iskustva iz prošlosti pokazuju da izolirana obrana, bez povezivanja sa širim sigurnosnim sustavima, ima ograničenu učinkovitost u suvremenim uvjetima.
Prošlost nas je naučila vrijednim lekcijama, ali ne smije nas sputavati. Svijet se mijenja nevjerojatnom brzinom, a nove tehnologije i načini ratovanja zahtijevaju od nas stalnu prilagodbu. Umjesto da se oslanjamo samo na prirodne prednosti našeg otočja, moramo aktivno graditi moderne obrambene kapacitete koji će biti sposobni odgovoriti na sve izazove budućnosti.
To uključuje ne samo nabavu novih platformi i sustava, već i kontinuiranu edukaciju kadrova, razvoj domaćeg znanstveno-tehnološkog potencijala i izgradnju fleksibilnih organizacijskih struktura koje mogu brzo reagirati na promjene.
Ovo je vrijeme hrabrih odluka i strateškog vizionarstva. Hrvatska ratna mornarica mora postati ne samo čuvar naših obala, već i aktivni sudionik u širim sigurnosnim procesima. Jer samo tako možemo biti sigurni da će naše more i dalje biti mirno, sigurno i prosperitetno - ne samo za nas, već i za generacije koje dolaze. Stvaranje takvog sustava zahtijevat će strpljiv rad, značajna sredstva i političku volju, ali je to investicija bez koje ne možemo osigurati budućnost hrvatskog Jadrana.
Ovo je tek uvod u izuzetno složenu temu koja zahtijeva mnogo dublju i sveobuhvatniju analizu. Svaki od spomenutih aspekata - od tehnoloških rješenja do organizacijskih promjena - predstavlja zasebno područje za detaljno razmatranje. U nastavku ćemo se detaljnije osvrnuti na konkretne elemente slojevite obrane Jadrana, njihovu međusobnu povezanost i načine na koje možemo izgraditi sustav koji će biti sposoban odgovoriti na sve izazove suvremenog pomorskog ratovanja."Najbolji način da se odbije napad je učiniti ga besmislenim." - Basil Liddell Hart
Sandi Vukasović
Ministar obrane Ivan Anušić obrazložio je da je Hrvatska ratna mornarica u procesu implementacije cilja sposobnosti usmjerenog na postizanje zahtijevane
Pripadnik Hrvatske ratne mornarice satnik Marko Glavinić preuzeo je novu dužnost stožernog časnika u Zapovjedništvu operacije Europske unije “EUNAVFOR – ATALANTA”
U vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Splitu održana je još jedna uspješna akcija dobrovoljnog darivanja krvi te su prikupljene
ZAGREB – Hrvatska Vlada odobrila je na sjednici u četvrtak dosad najveći paket vojne nabave, vrijedan gotovo 1,95 milijardi eura
Jadranski web portal
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
