3 min. čitanja

Jača se pripravnost za sve veće rizike od katastrofa: "Hrvatski spašavatelji među 250 sudionika EU vježbi u Moldaviji"

Jača se pripravnost za sve veće rizike od katastrofa: "Hrvatski spašavatelji među 250 sudionika EU vježbi u Moldaviji"
Foto: Europska Unija 2026.

Hrvatske snage civilne zaštite zajedno s kolegama iz drugih europskih zemalja pripremaju se za velike nesreće i katastrofe kroz zajedničke vježbe i osposobljavanje, sustave ranog upozoravanja i koordinaciju pomoći, a upravo je taj manje vidljiv dio njihova rada u fokusu nove EU kampanje civilne zaštite „Djelujemo kao jedan: Priprema danas, za sigurnije sutra“.

Pokrenuta na Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa, kampanja građanima otkriva što se poduzima prije nego što prava i razorna katastrofa nastupi - od procjene rizika, planiranja i priprema do prekogranične suradnje - kako bi se zaštitili životi, zajednice i priroda.

Rekordni požari zorno pokazuju potrebu za intenzivnijim aktivnostima pripravnosti. Važnost pripravnosti dodatno raste kako katastrofe povezane s klimatskim promjenama poprimaju sve veće razmjere.

Nakon rekordne 2025., najgore godine šumskih požara u 20 godina mjerenja, i 2026. donijela je jednu od najtežih požarnih sezona u kojoj je već izgorjelo više od 669 000 hektara diljem Europe. U jednom od najvećih ovogodišnjih požara i Hrvatska je kao dio europskog sustava civilne zaštite pružila svoju pomoć.

U Francusku je u kolovozu uputila kanader i pripadnike hrvatskih službi, a u europskoj protupožarnoj floti rescEU sudjeluje s dva od ukupno 22 kanadera, spremna za upućivanje u zemlje kojima je potrebna pomoć. Istodobno, Hrvatska je 2026. koristila potporu europskog sustava civilne zaštite kada je zbog velikog požara na Korčuli u srpnju aktivirala Copernicusovu uslugu brzog kartiranja kako bi se satelitskim snimkama brzo procijenili razmjeri požara i nastala šteta.
Dok se Europa još suočava s posljedicama teške požarne sezone, s dolaskom hladnijih mjeseci u prvi plan ponovno dolazi i rizik od poplava.

Osim što ugrožavaju ljude i infrastrukturu, velike poplave u EU-u uzrokuju procijenjene gospodarske gubitke od 8,6 milijardi eura godišnje, što ih čini najštetnijom prirodnom nepogodom u Europi.

Foto: Europska Unija 2026.

Hrvatski spašavatelji među 250 sudionika EU vježbi pripravnosti u Moldaviji


Jedan od ključnih načina pripreme za katastrofe su vježbe pripravnosti EU-a (MODEX), simulacije stvarnih kriznih situacija u kojima timovi civilne zaštite iz različitih zemalja zajedno uvježbavaju odgovor u uvjetima što sličnijima onima na terenu.

Na posljednjoj velikoj vježbi, onoj održanoj u lipnju 2026. u Moldaviji, među prisutnih 250 europskih spašavatelja i stručnjaka sudjelovalo je i 36 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja te šest pripadnika Ravnateljstva civilne zaštite. U scenariju katastrofalne poplave uvježbavali su spašavanje i evakuaciju ljudi, ispumpavanje vode te osiguravanje pitke vode.

Među njima je bio i Petar Prpić iz Hrvatske gorske službe spašavanja koji je u Moldaviji predvodio hrvatski tim za spašavanje iz poplava pomoću čamaca. U stvarnoj kriznoj situaciji nema vremena za upoznavanje i dogovaranje načina na koji će timovi iz različitih zemalja surađivati.

Zato su ovakve vježbe toliko važne - zajedno treniraju, usklađuju postupke i provjeravaju opremu, razmjenjuju stručna znanja i upoznaju način rada drugih timova. Kada se katastrofa stvarno dogodi, svaka je minuta važna i moraju biti spremni reagirati brzo i učinkovito te djelovati kao jedan uigran tim. „Ovdje predano radimo s drugim spasiocima kako bismo, kada dođe do katastrofa, mogli spasiti živote“, istaknuo je Petar Prpić.

Upravo su stručnjaci poput njega, čiji rad često ostaje izvan očiju javnosti, u središtu kampanje „Djelujemo kao jedan”, koju Odjel za civilnu zaštitu EU-a osim u Hrvatskoj provodi i u Bugarskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj do prosinca 2026.

Kada izvanredna situacija nadilazi nacionalne kapacitete, država ima pravo zatražiti pomoć putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, koji omogućuje brzu mobilizaciju timova i opreme država članica EU- a i drugih država sudionica. Od uspostave 2001. godine Mehanizam je aktiviran više od 880 puta, a obuhvaća i rescEU, europsku pričuvu za odgovor na katastrofe, u kojoj se nalaze protupožarni zrakoplovi, medicinska oprema i druga sredstva za hitne intervencije.

J.T.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.