Ispod Zadra skriva se 250 bunkera i tunela

Nekih dvadesetak metara pod zemljom, u brojnim se zadarskim kvartovima krije zaboravljena mreža tunela i bunkera, svojevrsno sjedočanstvo burne vojne prošlosti grada.

Građeni od kraja 1920-ih, korišteni su u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu. Danas su dijelom zapušteni i zatrpani, ali ih entuzijasti i stručnjaci nastoje istražiti i sačuvati od zaborava. Da bismo došli do nekih tunela, trebalo je zbilja zasukati rukave. Tunel u sklopu privatne kuće, bio je pak pun vode od kiše.

- Mi smo se tu igrali non-stop, mi smo ulazili, nismo imali lampe za ući pa smo palili gume od bicikla i onda bi s gumama ulazili i pogušili bi se skoro unutra - prisjetio se Zoran Krizman iz Bokanjaca.

Tunele i bunkere prvi je sustavno počeo tražiti i istraživati pasionirani ljubitelj ratne povijesti.

- Tu je Google Earth puno pomogao, onda se iz zraka obično vide te kupole i malo po malo svih 250 komada je pronađeno - rekao je Jurica Vučetić, istraživač vojne povijesti.

Ulazak u tunele od kojih su neki čak i dvadeset metara pod zemljom, vrlo je zahtjevan i stravičan.

- Prolazak kroz tunele u ambijentu u kojemu jesmo pomalo nalikuje na filmove strave i užasa i vjerujte, nije ni malo ugodno boraviti u njima - izjavio je HRT-ov novinar Ante Kolanović.

Korišteni i u vrijeme Domovinskog rata

Tuneli i bunkeri su bili u uporabi i za vrijeme Domovinskog rata.

- Bili su kreveti stavljeni gdje se mogla naša vojska odmarati jer ovdje smo čuvali liniju i mi, rekao je Krizman.

- Kad bi počeli bombardirati Zadar i kad su ono su sirene tukle, "sad će rat", mi smo pobjegli i išli u bunker - naveo je Mario Mrkić iz Bokanjaca.

Uvjeti su, kaže naš svjedok u njima tada bili izvrsni.

- Svi su građeni kasnih 20-ih i 30-ih godina, neki su bunkeri građeni čak i za vrijeme Drugog svjetskog rata., 40-ih godina s obzirom na to da je Italija mislila da neće izgubiti rat pa je htjela učvrstiti granice koje su dobili Rapallskim ugovorom - nastavlja Mrkić.

Jedna od onih koja je duboko involvirana u priču o zadarskim tunelima i bunkerima znanstvenica je Antonija Mlikota.

Kao primjer navodi Švicarsku koja ih ima čak 370 tisuća.

- Oni ih baš koriste u slučaju opasnosti, znači oni su predviđeni kao nekakva civilna ili skloništa ili nešto slično. Naši ne mogu služiti u te svrhe - rekla je Mlikota.

Ona je bila dio Interreg projekta revitalizacije, koji do danas, na žalost nije zaživio u punoj mjeri. Valjda će i oni jednom izroniti iz mraka pa će se javnost bolje upoznati s ovim pomalo jezivim, ali svakako zanimljivim povijesnim naslijeđem.

J.T.