VIDEO Invazivna vatrenjača snimljena u plićaku viške uvale - Što napraviti ako vas ubode?

VIS - Širenje vatrenjače (Pterois miles) u Jadranskom moru predstavlja ozbiljan ekološki problem s višestrukim negativnim utjecajima na lokalne morske ekosustave. Ova invazivna, otrovna riba iz Indo-Pacifika proširila se velikom brzinom duž srednjeg i južnog Jadrana, gdje postaje stalni stanovnik. A najviše ih je uočeno u podmorju naših najisturenijih otoka Lastova i Visa.

Najnovije zapažanje je u pličini uvale Parja na otoku Visu.

Njeno prisustvo ugrožava autohtone riblje vrste zbog konkurencije i predacije, dok nedostatak prirodnih neprijatelja omogućuje neometan rast populacije. Također, vatrenjača predstavlja zdravstveni rizik ljudima zbog otrovnih bodlji, kojima može uzrokovati jake bolove i ozbiljnije simptome uboda. Kontrola njene populacije je nužna za očuvanje lokalnih ekosustava, uz financiranje javne svijesti i suradnje građana u praćenju i izlovu ove opasne ribe.

Uočeno je da se vatrenjača brzo širi, čak i tijekom zimskih mjeseci i u plitkim uvalama gdje se temperature u Jadranu smatraju nižim. Donedavno Jadran je bio zaštićen od invazivnih vrsta ovakvog tipa, ali klimatske promjene i povišenje temperature mora omogućuju trajno naseljavanje ovih toploljubivih vrsta. Pretpostavlja se da je do naseljavanja došlo transportom ličinki s južnijih područja gdje su ustaljene veće populacije vatrenjače.

Utjecaj na ekosustav i ljudsko zdravlje

Vatrenjača ima izdašnu prehranu autohtonim vrstama, što može rezultirati smanjenjem populacije lokalnih riba. To narušava prirodnu ravnotežu i smanjuje biološku raznolikost Jadrana. Osim ekoloških, vatrenjača predstavlja i ozbiljnu opasnost za kupače i ribare jer su sve bodlje na njenom tijelu otrovne, a ubod izaziva jaku bol i može imati teže posljedice. U slučaju uboda preporučuje se hitna medicinska intervencija, a otrov se može neutralizirati toplinom potapanjem mjesta uboda u toplu vodu temperature 40-45°C.

Mjere kontrole i praćenja

Institut za oceanografiju i ribarstvo aktivno prati situaciju i apelira na suradnju građana koji javljaju opažanja vatrenjače i drugih invazivnih vrsta. Moguće mjere ublažavanja uključuju ciljane izlove, osobito u zaštićenim područjima, jer je vatrenjača jestiva nakon pravilnog odstranjivanja bodlji. Također, smanjenje opterećenja na morski ekosustav i očuvanje prirodnih predatora poput hobotnica i kirnji može pomoći u kontroli populacije. Predstoji borba s ovom vrstom jer je njeno uklanjanje potpuno iz prirode vrlo vjerojatno nemoguće.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

MAPA ŠIRENJA Vatrenjača je od 2024. godine postala stalni stanovnik Jadranskog mora - evo i gdje se najčešće pojavljuje!

Od lipnja 2024. do siječnja 2025., zabilježeno je čak 122 opažanja ove vrste, što ukazuje na njezino izuzetno brzo širenje duž istočne obale Jadrana! Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji s građanima i kolegama, izradio je mapu širenja vatrenjače (Pterois miles). Zanimljivo je da se viđala i tijekom zimskih

Morski HRJosip Tokić