Morski HR je u posjedu dokumenata (koje ćemo objaviti naknadno), a koji dokazuju da su (za razliku od ostatka broda) splavi na Bourbon Rhode-u bile u dobrom stanju – ne idealnom, ali nisu bili potrebni ni popravci.
Splavi na Bourbon Rhodeu su prilikom pregleda i ocjenjivanja bile u dobrom stanju. Od 4 ocjene, gdje 1 odznačava vrlo dobro, 2 dobro, 3 zadovoljavajuće, a 4 nezadovoljavajuće, splavi su ocijenjene dvojkom. Ovo i spašena trojica Ukrajinaca, kao i činjenica da preostale tri splavi još uvijek nisu pronađene – trebali bi biti razlog za nastavak potrage.
Da bi pojasnili još razloga za svoj optimizam, ovim putem prenosimo i dio skripte “Sigurnost na moru” koji se tiče splavi za spašavanje i njene opreme. Autori skripte su kapetani duge plovidbe, prof.dr.sc. Zlatimir Bićanić, dipl.inž. i Marijan Zujić, mag.ing. sa Sveučilišta u Splitu.
Za razliku od brodica, splavi nemaju nikakav pogon (porivni sustav). Glede
gradnje, mogu biti krute i pneumatske. Samostalnost im je 30 dana. Spuštaju se
dizalicama, sohama, ali i slobodnim padom, pa moraju izdržati udar pri padu s
najmanje 18m visine, ili i više, ovisno o smještaju na brodu. Potpuno opterećenu
splav mora se moći tegliti s najmanje 3čv brzine.
Pokrov mora izdržati skok čovjeka s visine veće od 4,5m. Na pokrovu su otvori
za ulazak/izlazak i prozračivanje. S njega se slijeva i skuplja kišnica.
Svaka splav prima najmanje šest osoba. Ako joj je masa veća od 185kg,
spušta se sohama. Okolo tijela splavi je plivajući konopac za pridržavanje ljudi u
moru. Privezaljka splavi dugačka je najmanje 15m, ili najmanje dvostruko od visine
na kojoj je na brodu smještena.
Opremi pripada: dva manja plivajuća vesla i čaklje, dva zavlačna sidra s
konopcem (najmanje 10m), uže za tegljenje (najmanje 50m), kompas, vodootporna
svjetiljka za Morse (baterija i žarulja u pričuvi), zviždaljka/sličan zvučni signal, pribor
za prvu pomoć, dva plivajuća konopca s prstenima za spašavanje (min. 30m),
reflektor za potragu, radar-reflektor, zaštitna odjeća, alat, mijeh, nož, spužve, upute
za preživljavanje, škare, otvarači za limenke, četiri rakete s padobranima, šest ručnih
buktinja, dva plivajuća dimna signala, signalno zrcalo (heliograf) s uputom za
korištenje, primjerak signala sigurnosti u zaštitnom omotu, pribor za ribolov, hrana,
voda, gradirana posuda za vodu, šest doza lijekova protiv morske bolesti, itd. Oznaka
na takovoj splavi je SOLAS A PACK. Na putničkim brodovima za kratke pruge, neki
se dijelovi mogu izuzeti, pa se to označuje natpisom SOLAS B PACK.
43
Uzgon ovih splavi stvaraju najmanje dvije odvojene komore, a svaka je
dostatna za najveće dopušteno opterećenje. Pod splavi sastoji se od jedne/više
komora. Splav se napuhuje neotrovnim plinom za jednu minutu. Može se tegliti do
3čv brzine. Stabilnost osiguravaju vodom napunjeni džepovi na bokovima. Na splavi
je pozicijsko svjetlo (2M), na najvišem mjestu na pokrovu, te unutarnje svjetlo.
Obadva se pale samostalno, nakon napuhavanja i moraju moći neprekidno gorjeti 12
sati.
Oznake: proizvođač, broj splavi, nadnevak proizvodnje, ovlaštenik za nadzor,
naziv i mjesto servisera koji je obavio posljednji pregled, broj osoba koje splav smije
primiti, te ime matičnog broda i luka njegovog upisa.
Splav je složena u spremniku s vlastitim uzgonom. Na spremniku je označeno
ime proizvođača, broj splavi, nadnevak proizvodnje, naziv ovlaštenika za nadzor, broj
osoba koje splav smije primiti, natpis SOLAS i oznaka vrste opreme, nadnevak
posljednjeg pregleda, duljina privezaljke, najveća visina smještaja koja se dopušta, te
uputa o napuhavanju.
Splavi na RO-RO putničkim brodovima moraju biti samouspravljive, ili s
dvostrukim pokrovom s obje strane.
Prije aktiviranja splavi valja provjeriti je li privezaljka dobro vezana za neki
čvrsti dio na brodu, te osloboditi splav od nosača. Spremnik sa splavi prenosi se do
brodske ograde i baca u more. Ako je pak smještena na kosim nosačima, dostatno ju
je osloboditi, pa da sama sklizne u more. Natezanjem privezaijke, otvaraju se ventili boca sa zbijenim zrakom i dolazi do samonapuhavanja splavi (20 do 30 sekunda). Ukrcavanje se obavlja na različite moguća načine. Nakon ukrcavanja valja izuti cipele i ukloniti stvari koje mogu oštetiti splav.
Osim ovih, često se koriste samooslobađajuće splavi: nakon što se matični brod
pri tonuću nađe na stanovitoj dubini, aktiviranjem hidrostatskog uređaja (Hydrostatic release unit) splav se oslobađa veza i napuhuje. Osim ovog, koriste se i elektromagnetski uređaji. Uključivanje se obavlja sa zapovjedničkog mosta, a sustav
je osobito djelotvoran pri spašavanju čovjeka iz mora. Ako je spremnik sa splavi teži od 185kg, u more se spušta dizalicom. Prednost je u mogućnosti ukrcavanja na brodskoj palubi ili s neke od paluba, a ne pomoću jakobica ili pak izravno iz mora – pojašnjeno je u skripti koju potpisuju dva stručnjaka sa Sveučilišta u Splitu.
Kao što vidite, više je razloga zbog kojih obitelji i prijatelji nestalih pomoraca IMAJU RAZLOGA VJEROVATI da su se preostala sedmorica ukrcala na splav/i i da negdje na velikom Atlantiku čekaju da ih se pronađe. Vrijeme je ključno i zato bi se trebali aktivirati svi, Hrvatska, Ukrajina, Francuska, pa čak i naši partneri u NATO savezu. Može se, ima načina, tehnologija je tu. Pitanje je samo volje!
Administrator Facebook grupe Bourbon Rhode Rescue i prijatelj hrvatskog kapetana Dina Miškića Sebastian Latocha napisao je u toj grupi ono što je javnosti prošlo ispod radara, i zbog čega obitelji nestalih, pa i mi u redakciji Morski HR već danima imamo čvrsto uvjerenje da nade za spas preostale sedmorice itekako ima!
Kako je naveo Latocha, tri preživjela člana posade, Dmytro Marchenko, Yevhenii Nikolov i Igor Morozov izjavila su da su se nestalih sedmero uspjeli ukrcati na jedan od tri splavi koje nisu pronađene.
“Dragi moji prijatelji, otkad se dogodio ovaj šokantan događaj… ostao sam bez riječi, ali bez obzira na to ipak vjerujem! Vaša i moja vjera dobili su dokaz! Ukrajinci su izjavili da je sedam članova posade preživjelo i pluta na Atlantiku! Vjerujem u čuda, neka ovo bude sljedeće, pomozite nam da pronađemo splav, jer naši prijatelji ovise o nama… oni su tu!”, napisao je u grupi Latocha.
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=807108863038454&set=pcb.398551020833919&type=3&theater
Stavio je i screenshotove statusa Ukrajinaca s Facebooka u kojima piše: “Građani Hrvatske, Ukrajine i cijeloga svijeta počeli su s potpisivanjem peticije kojom traže da se nastavi potraga za sedmero nestalih pomoraca s broda Bourbon Rhode. Svi oni vjeruju da postoji nada da su hrvatski kapetan Dino Miškić i šest članova posade Ukrajinci živi i čekaju pomoć. Brojka potpisa stalno raste”.
Naime, spašeni Ukrajinci su o sedmorici koja su se ukrcala na drugu splav navodno ispričali prije nego li je pronađeno ijedno mrtvo tijelo pomoraca. Nakon pronalaska i četvrtog tijela, danima na ogromnom području pretraživanja nije nađena nijedna splav i nijedan nestali pomorac, ali sedam pomoraca i tri splavi još uvijek nedostaju. Još jedan razlog više da se hitno nastavi intenzivno tražiti…
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
POTPIŠITE PETICIJU – 15 tisuća potpisa nastavku potrage za nestalim pomorcima
RIJEKA - Prilikom dolaska u Hrvatsku, „Dalmacija“ najveći brod u povijesti Jadrolinije, pozdravila je Jadroliniju, njezine djelatnike te Rijeku i
SPLIT - Dr. sc. Mirko Sardelić održat će u četvrtak 18. travnja predavanje "Brodovi kao ploveći gradovi od renesanse
Kroz kanal će od 7. do 15. svibnja prolaziti 24 broda dnevno, a od 1. lipnja 32 broda, objavila je
Nakon trećeg kruga, u Plovputu su pregovori o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora uspješno privedeni kraju, priopćili su iz Sindikata
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
