>
  8 min. čitanja

Ima li divlja svinja 'pravo na otočno državljanstvo'?

Ima li divlja svinja 'pravo na otočno državljanstvo'?
Foto: Unsplash

CRES - Divlje svinje, ali i ostala nezavičajna divljač, na Cresu predstavljaju problem već tri desetljeća. Nedavno je u samo nekoliko sati na otoku odstrijeljeno čak 12 jedinki.

Nedavno je Grad Cres, u suradnji s Lovačkim društvom Orebica, a uz dozvolu i potporu Policijske postaje, organizirao skupni lov na rubnom području naselja Cres, od predjela Melin do kampa Kovačine i turističkog naselja Stara Gavza.

U svega nekoliko sati, tridesetak sudionika akcije odstrijelilo je 12 divljih svinja, što najbolje pokazuje da se one više ne kreću samo po teško dostupnim dijelovima otoka, već dolaze u naselja i na plaže, plašeći domaće šetače i goste.

Divlje svinje, ali i ostala nezavičajna divljač, na otoku Cresu predstavljaju problem već tri desetljeća, otkada su izašle iz ograđenog lovišta na Tramuntani i počele činiti prve štete lokalnim poljoprivrednicima, piše Novi List.

Nepromišljeno su uvezene na otok 1986. godine (29 divljih svinja, 63 jelena lopatara i 54 muflona), a već nekoliko godina kasnije počele su se širiti otokom. Prvi su štete imali ovčari, kojima je dugo trebalo da nadležne uvjere da divlje svinje napadaju čak i žive janjce, zatim i drugi poljoprivrednici, a uskoro je postalo jasno da nekontrolirano množenje tih životinja prijeti uobičajenom načinu života na otoku.

Prijetnja ovčarstvu i turizmu

U Cres su dolazili najviši predstavnici ministarstava, Hrvatskog lovačkog saveza i Primorsko-goranske županije, a predstavnici Grada Cresa odlazili na sastanke u Zagreb gdje su pokušavali nadležne uvjeriti u štete koje alohtona divljač nanosi otočnoj bioraznolikosti, baštini i gospodarstvu, kako tradicionalnim granama kao što je ovčarstvo, tako i turizmu kojim se otočani danas pretežito bave.

Važeći propisi ne omogućuju Gradu Cresu da izravno rješava problem, osim ukazivanjem na njega i inzistiranjem na njegovom rješavanju kod nadležnih institucija. Dug je popis dokumenata koje su gradsko vijeće, pa i županijska skupština, donosili kako bi javno istaknuli da alohtonu divljač treba ukloniti s otoka.

U ožujku 2004. godine Gradsko vijeće Grada Cresa donijelo je Deklaraciju o alohtonoj divljači na otoku Cresu u kojoj izričito stoji da alohtonu divljač na otoku Cresu treba ukloniti iz okoliša zbog toga što prisustvo te divljači remeti prirodnu ravnotežu na otocima, a ujedno stvara izravne štete u stočarstvu.

Nadalje, Gradsko vijeće traži ukidanje lovišta na Tramuntani, te da se, osim klasičnih lovnih metoda, implementiraju nove metode koje će pridonijeti rješenju problema, a neće onečistiti okoliš ili narušiti prirodnu ravnotežu. Rok za uklanjanje alohtone divljači s otoka Cresa je, prema Deklaraciji, godinu dana.

Jasna naredba, ali..

Mali korak naprijed učinjen je 2007. kad je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva izdalo Naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači kojoj je lovozakupnicima omogućen lov na alohtonu divljač na kvarnerskim otocima tijekom cijele godine, bez obzira na spol i dob.

Ministarstvo donosi Naredbu o uklanjanju strane svojte iz prirode otočnih ekosustava 2012., a nadu da će se ipak nešto učiti s najviše razine pobudila je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti koju je Hrvatski sabor donio 2008. i u kojoj izričito stoji da 'alohtona divljač na otocima uništava otočna staništa, utječe na smanjenje biološke raznolikosti te nestanak tradicionalne poljoprivrede i ekstenzivnog stočarstva'.

Novi zaključci gradova Cresa i Malog Lošinja, uz podršku Županije, upućeni su 2017. ministarstvima poljoprivrede (gdje se ubraja i lovstvo) i zaštite okoliša.

Budući da dotadašnji način izlova nije pokazivao rezultate, zatraženo je od ministarstava da se uklanjanje nezavičajne divljači prenese s lovozakupnika na nadležna državna tijela, da se izradi akcijski plan potpunog uklanjanja divlje svinje, muflona i jelena lopatara s otoka te odredi ustanovu koja će taj plan provesti.

Godinu dana kasnije, Županijska skupština zatražila je od Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva regionalnog razvoja aktivno uključivanje u rješavanje problematike izlova nezavičajne divljači na kvarnerskim otocima. Ništa od toga nije učinjeno.

Invazivna vrsta

Nakon toga, Grad Cres intenzivno se uključio u postupak donošenja izmjena Zakona o otocima kako bi se u njega uvrstile odredbe koje bi osigurale izlov uvezenih životinja za koje se počeo koristiti termin 'invazivne vrste'.

Direktor Otočne razvojne agencije dr. Ugo Toić osobno je lobirao u raznim ministarstvima, argumentirano prezentirao stavove otočana i Grada Cresa, a danas, nekoliko godina kasnije, izražava razočaranje nerazumijevanjem koje je doživio.

- Budući da Grad tu ima jako malo ingerencija, može samo lobirati i informirati nadležne. Prilikom donošenja izmjena Zakona o otocima 2018. godine, zajedno s Gradom Malim Lošinjem predlagali smo bolju elaboraciju članka zakona koji definira koje vrste životinja ne mogu obitavati na otocima.

Teza nas otočana da se ne radi o divljači, nego o invazivnoj vrsti nije prihvaćena. Iako je u ministarstvu regionalnog razvoja održan veliki sastanak na kojem smo iznijeli svoje argumente, ministarstvo poljoprivrede i ministarstvo zaštite okoliša nisu pristali da se nadležnost za rješavanje problema makne s lovaca koji imaju koncesiju na lovištima. Njihov je stav da je to divljač i da stoga njome upravljaju lovci. Na kraju je u novom zakonu o otocima taj članak još razvodnjen, umjesto da smo ga unaprijedili, sad je potpuno besmislen i nekoristan. Tom prilikom smo htjeli djelovati kroz pravni sustav, a nakon toga naš entuzijazam je pao, razočarao me je odnos nadležnih institucija - kaže dr. Toić.

Lovne metode nedovoljne

O divljim svinjama raspravljalo se i na prošloj sjednici Gradskog vijeća, kad je vijećnik Đanino Sučić podsjetio na Deklaraciju iz 2004. godine i pitao ima li novih informacija o pilot-projektu Pilot-uporabe dronova u kontroli brojnosti i traženju lokacija na kojima se nalaze divlje svinje, kao pomoćne metode efikasnijeg izlova koji je proveo PGŽ.

- Vjerujem da Deklaraciju poznaju svi gradski vijećnici i mislim da još uvijek nitko u Gradskom vijeću ne zastupa stav da je alohtona divljač prihvatljiva. Na raznim sastancima sam bio i oštriji pa sam je nazivao invazivnom vrstom. I na skupštini Orebice sam izrazio nedvosmisleno stav da je tu ovca bila prije svinje i da zadaća lovačkih društava nije brinuti o lovištu, nego nam je potreban izlov.

Svjesni smo da problem nećemo riješiti samo lovnim metodama u neko dogledno vrijeme. U svakom slučaju, to su metode koje su na raspolaganju i postoje koncesionari, odnosno lovačka društva, koja se o tome brinu na svojim područjima. No, kad odemo s otoka, razumijevanje za naš problem prestaje, tj. naši sugovornici nisu zainteresirani za temu na isti način na koji smo mi kojima se to događa.

To ne znači da trebamo odustati od naših nastojanja. Na nama je da to stalno ističemo i da u to uvjerimo sve ostale dionike koji u tom procesu mogu pomoći. Svjestan sam da situacija nije dobra, periodično nekad bude manje, a nekad više šteta. Sve što se radi je gašenje vatre, a nije sustavno rješavanje problema - rekao je tom prilikom gradonačelnik Marin Gregorović koji smatra da i lovstvo ima dugu tradiciju na otoku, te da predstavlja važnu gospodarsku granu, prije svega kroz lovni turizam, ali lovstvo se ne smije razvijati nauštrb ovčarstva kao izvorne i tradicionalne gospodarske djelatnosti otočana.

Traži se riječ stručnjaka

Ugo Toić izvijestio je vijećnike da OTRA intenzivno radi na tome da se pronađe Interreg projekt s Italijom ili Slovenijom kako bi započeli stručnu analizu jer se 20 godina o problemu divljači raspravlja na političkoj razini, a da niti jedan stručnjak nije kročio na otok da vidi gdje su te divlje svinje, kako se ponašaju i može li se napraviti nešto osim pucanja na njih.

- Grad je u potrazi za odgovarajućim stručnim hrvatskim partnerom te partnerima iz Slovenije ili Italije jer je sad prilika da se na temu zaštite bioraznolikosti, s obzirom na paneuropski problem divljih svinja, prijavi projekt koji bi kroz stručno-znanstveno razmatranje predložio inovativno rješenje za ovaj problem, jer politička nadmudrivanja te različite interpretacije i modifikacije zakonske regulative nisu urodile plodom.

Vjerujem da rješenje može dati samo struka koja će osmisliti integrirani pristup problemu, ne samo puškom, nego i uz monitoring kretanja, možda sterilizacijom, mogućnosti su razne. Primjerice, drugdje se koriste velike klopke koje ulove cijelo krdo, a puškom možeš uloviti jednu po jednu životinju. Inovativna, sveobuhvatna rješenja mogu predložiti samo stručnjaci, a na političarima, odnosno zakonodavcu i javnim upravnim tijelima je da ih prihvate i stvore pravne i financijske uvjete koji će omogućiti njihovu provedbu - zaključio je dr. Toić.

Ima li divlja svinja 'pravo na otočno državljanstvo'?

Budući da se problem divljih svinja 'rješava' samo lovnim metodama, različita lovačka društva ne pristupaju mu na isti način.

Dok je jednima to prigoda za neograničeni lov, drugi se trude alohtonu divljač izloviti u potpunosti, iako u tome ne uspijevaju. Neki lovci polako pokušavaju progurati tezu da se divlja svinja udomaćila na otoku i da zbog godina prebivanja ima 'pravo na otočno državljanstvo'.

S takvim stavom problem se neće riješiti.

Dr. Toić smatra da organizacija izlova na području cijelog otoka treba biti sinkronizirana i da izlovom treba upravljati s više razine kako bi se uskladilo i ujednačilo djelovanje lovačkih društava koja sada nisu koordinirana pa svako društvo ima vlastiti pristup i politiku rješavanju ovog problema, ali na nacionalnoj razini ne postoji politička volja da se problem riješi primjenom inovativnih pristupa.

Walter Salković

PROČITAJTE JOŠ:

Grad Cres najavio skupni lov na divlje svinje nadomak mjesta
U subotu će na samom rubu grada Cresa biti organiziran lov na divlje svinje pa se građani pozvaju na oprez. Uslijed učestalih pritužbi građana na prisutnost divljih svinja, Grad Cres u suradnji s Lovačkim društvom Orebica, a uz dozvolu i potporu Policijske postaje, organizira skupni lov u su…
DIVLJE SVINJE NA PAGU Uzrokuju štete na vozilima, stočari u strahu od napada na janjce
Divlje svinje rade štetu na otoku Pagu, u strahu stanovnici, ali i stočari koji se boje ostati bez janjadi. Divlja svinja koja trči po paškom kamenjaru u nedjelju je snimljena na istočnom dijelu otoka Paga. Ove alohtone životinje nerijetko trče i po cestama pa je na jednu naletio
VIDEO Otok Molat zaposjele divlje svinje - Šeću ulicama i oko kuća
Susret s tim divljim životinjama na otoku Molatu je svakodnevnica. Toliko se veprova namnožilo u otočnim lovištima da je postalo najnormalnije viđati ih u blizini kuća ili kako prolaze ulicama kroz mjesto, pogotovo u ovim danima kada svima nedostaje vode, javlja Zadarski.hr. I to ne jednu i…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.