Hrvatsko pomorsko nazivlje 2

Vjerojatno je dosta redovitih čitatelja portala Morski HR primijetilo da ja povremeno objavljujem nacrte naših tradicijskih drvenih brodova i pišem tekstove vezano uz brodomaketarstvo. Nacrte nastojim formirati na način anatomije broda, pa kao u pravoj anatomiji tako i u brodskoj svaki djelić ima svoj naziv. Dosta je godina proteklo u crtanju i proučavanju drvene brodogradnje. Nakupilo se tako puno informacija i crteža najkarakterističnijih brodova po tipologiji ali i po konkretnom imenu. Pomalo se nameće pitanje što sa tim materijalom?

Sve je i rađeno s nekom namjerom da se brodomaketarima ali i drugima  koji proučavaju temu, ponudi na jednom mjestu kvalitetni materijal za izradu maketa ali i za promišljanje o vrijednosti i tehnologiji drvene brodogradnje. Moglo bi se reći da stvorenu količinu materijala treba malo obraditi, posložiti, ubaciti u lijepe korice pa na svijetlo dana.

Čini se sve jednostavno i logično da nema jedne dileme koja nas prati sad već i stoljećima. Nakon ovoliko slova stigli smo do naslova. Koje nazive pridružiti uz pojedine dijelove ili što je zapravo hrvatsko pomorsko nazivlje?

Nakon nekih prethodnih rasprava o nazivlju čini se da bi mi jednostavnije bilo napisati knjigu na engleskom jeziku. U najgorem slučaju mogao bih očekivati jednu primjedbu - zašto engleski, a ostalo bi sve bilo jasno i bez dilema. Ako u opisu  napišem kobilica, statva, pasmo, oplata neki čuvari tradicijskog nazivlja propet će se odmah  na zadnje noge i postaviti pitanje na kojem je to jeziku? Ako pak napišem kolunba, ašta, karoc, ancikor zagovornici standardnog hrvatskog jezika proglasit će me mletačkim simparizerom. Sreća da mađarske, austrijske i druge dominacije nisu na pomorskom nazivlju ostavile značajniji trag inače bi stvarno jedini izlaz bio engleski.

Ovim tekstom ne želim reći da sam u dilemi, dapače nisam ni bio. Namjera je ukazati da je u ovakvim situacijama potrebno pogledati istini u oči. Hrvatsko pomorsko nazivlje postoji i njime su se bavili pomorci, jezikoslovci, kapetani od konca 19. stoljeća. Sve redom Dalmatinci, Primorci, Istriani. Ne, kako neki žele pomalo ironično reći kontinentalci ili oni u Zagrebu.Tradicijsko pomorsko nazivlje postoji znatno duže ali htjeli mi to priznati ili ne to je proizvod višestoljetne dominacije ili pravim imenom kolonizacije Mlečana a kasnije i Talijana na prostorima naše jadranske obale i otocima.

Nazivlje koje je nametnuto sa namjerom brisanja  dalmatskog, veljotskog hrvatskog jezika. Nazivlje koje je usvojeno iz potrebe da bi se moglo preživjeti u nametnutim uvjetima. Naravno da se i sa sadašnjim stanjem treba realno suočiti jer je tradicijsko nazivlje duboko u korjenima pomoraca i brodograditelja i niko normalan ga ne bi trebao ignorirati ni isključivati.

Pretvrdi stavovi ne vode rješenju a na sve se uključilo, po meni bespotrebno kreiranje novih izraza koji unose još više nereda i nesloge. Uz ovaj tekst dodat ću jedan presjek glavnog rebra opisanog na različitim jezicima. Pristalica bilo koje opcije moći će staviti primjedbu i unutar svoga odabira.

U koliko vas ovaj tekst ostavlja malo zbunjenim ne brinite i naša struka i znanstvenici očito su još zbunjeniji.

Jednog dana kada moji radovi dođu do faze ubacivanja u korice odlučit ću i o nazivima.

Do tada zdravi bili.

Nenad Bojmić

Hrvatsko pomorsko nazivlje

Diskusija o pomorskom nazivlju me je potaknula da kažem svoje mišljenje, koje naravno nikoga ne obvezuje. Vrlo sažeto. Ono što znamo, Istočnu obalu Jadrana nastanjivali su Liburni. Miroljubiv, pomorski orijentiran narod, koji je i tada vodio borbu za obranu od Rimljana. Ne znamo kakvi su bili pomo…

Morski HRJurica Gašpar