HRVATSKI SVJETIONICI Ulaganje Austrije u nemjerljivu viziju daleke budućnosti
Foto: Jurica Gašpar, Daniel Pavlinović
Austrija je u hrvatsku obalu u pola stoljeća ulupala nekoliko desetaka puta više, nego li je od cijele Hrvatske ubrala poreza. Pretvarajući cijenu u današnje omjere, jedan svjetionik je koštao oko 12 milijuna eura ili 90 milijuna kuna.
Jurica Gašpar
Austrijski svjetionici traju do danas, jer su bili kvalitetno građeni, a to znači i iznimno skupi. Vrijednost svih zajedno izgrađenih na istočnoj obali Jadrana iznosila je 780 milijuna eura, odnosno 6 milijardi kuna.
Da bi izgradili svaki od 65 svjetionika, potrebno je bilo napraviti barem toliko lučica u blizini i pristupnih putova radi iskrcaja kamena i ostalog materijala za podizanje objekta. S izgradnjom lučica, pristaništa, puteva i manjih lučkih pomorskih svjetala, potrošeno je novca koliko za čitavu trasu autoceste Zagreb-Split! Austro-ugarska je izgradila gotovo sve svjetionike, a sve države poslije samo jedan.
A sad govorimo samo o svjetionicima, ne i čitavoj infrastrukturi željeznica koje koristimo i danas, cestama prema moru, najvećoj većini luka i administrativnih te drugih zgrada (škola i sveučilišta) koje čine prepoznatljivu vizuru naših primorskih gradova, katastar i zemljišne knjige koje tek danas nakon 150 godina obnavljamo…itd…
Pokušao sam zamisliti kako bi Hrvatska izgledala danas poslije silnih zbivanja, 100 godina nakon prestanka postojanja te države. Odgovor nam je zaključno za knjigu “Legende svjetla” rekao jedini meritum na povijesti pomorstva hrvatskog Jadrana, prof. dr. sc Mithad Kozličić:
„Da nije bilo ulaganja Austrije, naš dio Jadrana bi vjerojatno sve do nedavno bio – crna rupa, poput nekih obala Afrike i Južne Amerike…“
Photo: Jurica GašparPorer – Foto: Jurica GašparFoto: Jurica GašparPetar Baraba, svjetioničar / Photo: Jurica GašparPhoto: Jurica GašparPhoto: Jurica GašparPhoto: Jurica GašparPhoto: Jurica GašparPhoto: Jurica GašparFoto: Boris KačanPhoto: Jurica GašparPhoto: Jurica GašparPhoto: Boris KačanPhoto: Jurica GašparSvjetionik Sveti Andrija – Foto: Boris BašićIvan Bulić Ićo, svjetioničar / Photo: Jurica GašparPhoto: Daniel PavlinovićPhoto: Jurica GašparPhoto: Jurica GašparFeral u kuli svjetionika Sušac se nalazi na visini od 94 m nad morem / Foto: Jurica GašparOvako to izgleda kad se nađete točno ispod svjetionika na Sušcu, gdje se dubine mjere oko 100 metara / Foto: Jurica GašparPhoto: Morski.hrSvjetioničar Ante Petković Sušac / Photo: Jurica GašparSveti Ivan na Pučini – Foto: Jurica GašparSvjetionik Sveti Andrija – Foto: Boris BašićFoto: Jurica GašparPhoto: Jurica GašparFoto: Jurica GašparTomislav Žuvela / Foto: Jurica GašparPogašen feral na Svetom Andriji / Foto: Jurica GašparPhoto: Boris KačanPhoto: Morski.hrFoto: Jurica GašparFoto: Jurica Gašpar
Ovo je samo jedna crtica u nizu priča i zanimljivosti sakupljenih dugogodišnjim istraživanjem o gradnji i životu na svjetionicima koji u današnje vrijeme moderne tehnologije ide ka svom zalasku.
Knjiga koja je svjetlo dana ugledala 2017. godine u svom prvom izdanju je jednostavno rasprodana. Nakon brojnih upita, krenulo se s tiskom drugog, dopunjenog izdanja koji uz ostalo ima i kartu s lokacijama svih svjetionika.
U vrijeme kad nemamo vremena ni za čitati, ova knjiga je zamišljena tako da je možete otvoriti na bilo kojoj stranici, pročitati kratku priču, zatvoriti i nastaviti drugi put negdje drugdje. S bogatim fundusom fotografija svjetionika u svim vremenskim uvjetima, pričama svjetioničara, njihovom poviješću i legendama, pokazala se i kao idealan pokon. Pogotovo u ove blagdanske dane.
Knjigu Legende svjetla možete naručiti kliknuvši na donju sličicu:
Meteorolozi, nasreću ili nažalost, najavljuju dugo i vruće ljeto. U proteklom desetljeću (2013. - 2023.) broj novih dijagnosticiranih invazivnih slučajeva