Hrvatska ratna mornarica trebala bi dobiti dvije korvete opremljene suvremenim protubrodskim, protupodmorničkim i protuavionskim naoružanjem.
Vrijednost posla je do 1,6 milijardi eura, a interes su već iskazala brojne renomirane tvrtke u pomorskoj industriji. Ministarstvo obrane pokrenulo je proces opremanja Hrvatske ratne mornarice. Bit će nabavljena dva višenamjenska broda, odnosno korvete, vrijedne 1,6 milijardi eura, neslužbeno doznaje Jutarnji.
MORH trenutno vodi razgovore s 12 brodogradilišta iz Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Južne Koreje, Turske, Španjolske i Sjedinjenih Američkih Država, koja su zadovoljila tražene uvjete. Među njima su navodno talijanski Fincantieri, nizozemski Damen, njemački Lurssen i južnokorejski Hyundai.
No, sve je skupa prilično dugotrajan proces. Svi pristigli odgovori analizirat će se vjerojatno do lipnja sljedeće godine. Tad će MORH odabrati brodogradilišta, koja će biti dužna poslati konačne ponude. Najvažniji kriteriji za dobivanje ovog posla su vrijeme isporuke, otplatni plan, suradnja s hrvatskim brodogradilištima, te točno utvrđene operativne sposobnosti brodova i mogućnost opremanja prema posebnim zahtjevima.
Navodno Francuzi nude korvetu Gowind 2500, Nijemci korvetu klase K130 Braunschweig, Turci korvetu klase Ada, a Talijani korvetu klase Al Zubarah ili FCX20. Amerikanci su također navodno jako zainteresirani da dobiju ovaj posao. US Navy, naime, nudi brodove klase 110M International Class Frigate, koji bi se u potpunosti gradili u nekom od domaćih brodogradilišta.

Korvete su višenamjenski ratni brodovi namijenjeni obrani obale, izviđanju, zaštitit konvoja i obrani protiv podmornica. Dužina im je obično od 50 do 120 metara, a nosivost između 500 i 3000 tona. Posada obično broji između 50 i 100 članova.
Obično su naoružane protubrodskim raketama, protuzračnim raketnim sustavima kratkog ili srednjeg dometa, srednjekalibarskim topničkim automatiziranim naoružanjem, teškim strojnicama i torpednim cijevima. Kako se doznaje HRM želi korvetu spremnu za protubrodska, protuzračna i protupodmornička djelovanja.
Buduće hrvatske korvete trebale bi biti duge oko 100 metara s dvije do tri tisuće tona nosivosti. Trebale bi biti opremljene protuavionskim topovima, antidron naoružanjem, PZO i PB raketama velikog dometa. Moguće je da će imati i torpeda, ali i krstareće rakete.
Uz to, trebale bi imati sletište i hangar za helikoptere Black Hawk te sustave za uvezivanje s Rafaleima i Bayraktarima, pomorskim radarskim sustavima te mobilnim obalnim lanserima, koji su također u postupku nabave, s obzirom na to da HV raspolaže sa samo tri takva komada opreme.
Ova nabava je i prilika za domaća brodogradilišta, s obzirom na to da će ponude koje će jamčiti takvu suradnju dobiti veći broj bodova. Pritom bi se kod nas gradili trupovi brodova. Kao potencijalni sudionici u izgradnji korveta navode se brodogradilišta Uljanik, Iskra, 3.maj i Viktor Lenac.
Ugovor s nekim od brodogradilišta trebali bi biti potpisani do kraja sljedeće godine uz rok isporuke brodova od 24 do 64 mjeseca.

S obzirom na visinu investicije, ići će se na višegodišnju otplatu, pri čemu će se voditi računa o zadovoljavanju financijskih kriterija NATO-a za obranu, s obzirom na to da će Hrvatska sljedeće godine Francuskoj uplatiti posljednjih 17,7 milijuna eura za Rafale.
Uz to, trebat će obučavati i nove posade, a s obzirom na kronični nedostatak ljudi, to bi možda mogao biti i najteži posao. Bivši načelnik Glavnog stožera, admiral Robert Hranj, prije nekoliko godina je rekao da su korvete zamišljene kao stožerni brodovi HRM-a, što znači da bi se s njih upravljalo svim ostalim brodovima, odnosno pet raketnih topovnjača klase Kralj i Helsinki, ophodnim brodovima Mirna, Omiš i Umag, minopolagačima te školskim brodovima. HRM će korvete koristiti za nadzor pomorske granice, ali i za potrebe izlaska na Sredozemno more.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:


© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev