Hoće li nam strani radnici rušiti plaće?

Ekonomska logika nalaže da bi povećanje ponude radne snage trebalo smanjiti cijenu rada, što znači da bi povećan uvoz radne snage vjerojatno trebao dovesti do smanjenja plaća.

Krajem ne tako davne 2015. godine, prve godine u kojoj je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo rast nakon šest godina recesije, u Hrvatskoj smo imali 301.000 nezaposlenih, stopa nezaposlenosti iznosila je 16,1 posto, a dozvolu za rad dobilo je svega 2700 stranaca.

Da nam je netko tada rekao kako će situacija na tržištu rada izgledati samo sedam godina kasnije, lako je moguće da bi bio proglašen ludim.

Naime, sedam godina kasnije, koncem 2022., stopa nezaposlenosti stropoštala se na 6,8 posto, a broj nezaposlenih bio je identičan broju radnih dozvola odobrenih stranim državljanima - 124.000.

Ono za što smo u 2015. mislili da je moguće samo u ludilu intenziviralo se početkom ove godine. Trenutno je nezaposleno tek nešto više od 100.000 ljudi i sasvim je izvjesno da će u sljedećih nekoliko mjeseci Hrvatska prvi put u svojoj povijesti imati peteroznamenkasti broj nezaposlenih.

Istovremeno je slobodno 25.000 radnih mjesta, a do sredine travnja već je odobreno 47.000 dozvola za rad strancima, što je porast od 57 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ako se broj dozvola nastavi povećavati istim tempom, u Hrvatskoj će do kraja ove godine biti izdano čak 180 tisuća radnih dozvola za strance, što ujedno znači da će svaki deseti radnik u našoj zemlji biti stranac, a sve učestalije ti strani radnici nisu državljani zemalja regije.

Službeni podaci sugeriraju da je udio radnih dozvola koji se odnosi na državljane azijskih zemalja dosegnuo gotovo 40 posto.

Bazeni radne snage zemalja u regiji su ispražnjeni, neaktivno stanovništvo u Hrvatskoj očito i dalje nije motivirano za rad, a ponuda domaće radne snage sve je manja zbog negativnih demografskih trendova i iseljavanja.

A da će se nastaviti trend useljavanja radnika, jasno je i iz najava Ministarstva unutarnjih poslova o promjeni zakonskog okvira s ciljem pojednostavljenja i ubrzanja procedura zapošljavanja stranih radnika te omogućavanja njihovog trajnijeg rada u zemlji.

Između ostalog, planira se produljenje roka važenja radne dozvole za strane radnike s jedne na tri godine te produljenje dozvola za sezonski rad u poljoprivredi i turizmu sa sadašnjih šest na maksimalnih devet mjeseci.

Za hrvatske poslodavce, koji se već sada suočavaju s nedostatkom radne snage u mnogim djelatnostima, ovo je dobra vijest. No tek treba vidjeti hoće li to biti dobra vijest i za hrvatske radnike.

Naime, osnovna ekonomska logika nalaže da bi povećanje ponude radne snage trebalo smanjiti cijenu rada, što znači da bi povećan uvoz radne snage trebao dovesti ili do smanjenja plaća ili barem do smanjenja pritisaka za njihovo povećanje, piše Tportal.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

STRANI RADNICI Hoće li Filipinci osnovati sindikat i što to znači za poslodavce?
Nepalci u Hrvatskoj počeli su raditi na sindikalnom organiziranju. S obzirom na sve veći broj filipinskih radnika u turizmu i ugostiteljstvu, lako je pretpostaviti da bi u tom smjeru mogli krenuti i Filipinci. Na uskrsni ponedjeljak u Zagrebu je održan sastanak 80-ak predstavnika nepalskih radnika…
Za radnu dozvolu strani radnici u redu za šalter čekaju i po osam sati
Rovinjski ugostitelji ogorčeni su zbog višesatnog čekanja na radne dozvole za strane radnike ispred šaltera MUP-a u Rovinju. Jedan od njih, čiji su podaci poznati redakciji Glasa Istre, ali nije želio istupiti imenom i prezimenom, požalio se na lošu organizaciju službe koja u Rovinju izdaj…