>
  5 min. čitanja

Gašpar za Slobodnu: "Ako je potrebno, neka zakonodavac građanima i nacrta što se smije, a što ne na pomorskom dobru"

Gašpar za Slobodnu: "Ako je potrebno, neka zakonodavac građanima i nacrta što se smije, a što ne na pomorskom dobru"
Foto: N1 / Screenshot / Ilustracija

Negodovanje zbog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama se ne zaustavlja, pa je tako, nakon subotnjih okupljanja građana, planiran i prosvjed na Markovu trgu danas u podne.

Na to okupljanje građane je pozvala saborska oporba, a za isti dan najavljen je i okrugli stol na kojem će građanske inicijative i stručnjaci iznijeti svoje prijedloge zaštite pomorskog dobra. Sudjelovat će, među ostalima, dr. Axel Luttenberg i dr. Lidija Runko-Luttenberg s Pomorskog fakulteta u Rijeci, arhitektica Dinka Pavelić i Vladimira Mascarell iz Inicijative „Javno je dobro“, najavljuje tiskano izdanje Slobodne Dalmacije od 1. veljače 2023. godine.

I aktivisti uz zakonodavca

- Neće ovaj zakon nikome ukrasti plaže, kako to govore, niti će dopustiti njihovo ograđivanje. Ni jedan građanin ne mora se bojati da neće moći slobodno doći na plažu, bila ona pod koncesijom ili ne. To su lažne teze koje provlače upravo oni koji su ograđivanje plaža omogućili zakonom iz 2003. godine i koji je sada na snazi. Nema privatizacije ni ograđivanja plaža, upravo suprotno – zabranjujemo ograđivanje, nema zabrane dolaska na plažu, nema začkoljica ni dvosmislenih članaka, pomorsko dobro ostaje opće dobro – poručio je ministar Oleg Butković.

- Propisano je da ograđivanje plaža nije dozvoljeno te koncesionar ne smije na cijelu plažu postavljati ležaljke, baldahine i terase ugostiteljskih objekata, pri čemu svatko ima pravo pristupiti svim dijelovima plaže – pojasnio je ministar.

Foto: Morski HR / Facebook

Premda su se Butkovićevi istupi protumačili kao povlačenje pred oporbenim strankama, koje su se kao rijetko kada udružile kako bi spriječile izglasavanje ovakvog zakona, u njemu zapravo ništa nije promijenjeno. Dio javnosti ostao je, međutim, začuđen što su se na stranu zakonodavca stavili i neki aktivisti koji su pozorno motrili izradu prijedloga. Među njima je i Jurica Gašpar s portala Morski HR, koji je dugogodišnji borac za zaštitu mora i pomorskog dobra, inače diplomirani profesor povijesti i geografije.

- Podržavam donošenje zakonskog okvira za čuvanje Jadrana, jer je zakon bolji od bezakonja koji je posljednjih desetljeća u praksi – kaže Gašpar za Slobodnu, koji je inače bio i član radne skupine za izradu ovog zakona. Pitamo ga zašto onda mnogi stručnjaci smatraju da je zakon loš i da će ograničiti slobode građana, odnosno otvoriti put privatizaciji obale.

- Iskreno? Nemam pojma, to je i meni enigma! Ajde da kažu "ovo ne valja, trebalo bi ispravit ovim", ali em spominju nešto, što uopće ne stoji, čak i lažu, primjerice "ogradit će se plaže, pomorsko dobro će se oduzeti građanima, itd., itd", a u zakonu piše upravo suprotno! Da nije apsurdno bilo bi ludo.

Ali da se razumijemo, Zakon je kompleksan i ja sam zato da se ako treba i nacrta svima koji ne znaju do u detalje "to i to se smije tu i tu, a ne smije ovdje i ondje", nema problema. Samo kakav smo mi narod, opet ćemo pronaći grešku.

Kao novinar koji često piše i kritizira bezvlađe na pomorskom dobru, pozvan sam da sudjelujem u radnoj skupini koja je pomogla sukreirati zakon. Imao sam priliku također nastaviti njurgati i kritizirati ili jednostavno pokušati predočiti zakonodavcu ono što smatram najvećim problemima koje treba otkloniti. Zato uvijek pozivam kritičare da kritiziraju, ali onda i pomognu da se problem otkloni. A problema ima puno. I ja ću nastaviti kritizirati, ali kad se zakon usvoji i ukoliko se ne bude primjenjivao – poručio je Gašpar.

Na našu primjedbu da postoji strah od rastezljivih tumačenja nekih zakonskih odredbi, osobito onih koje definiraju postotke koji bi smjeli pripadati koncesionarima, Gašpar odgovara:

- Ajmo i to razjasniti; ti postotci se ne odnose na dijelove plaže na kojima se javnost neće moći kupati, nego postotak plaže na kojem maksimalno koncesionar smije posložiti ležaljke, organizirati neku manifestaciju ili pak recimo prodavati suvenire. Tu je do sad vladalo potpuno bezvlađe i divlji zapad, jer nije bilo regulirano - nikako. Taj strah treba otkloniti da se onda u Zakonu doslovno nacrta sve do u detalje.

Sve treba nacrtati

- Evo, ako se Amerikancima na uputstvima za mikrovalnu crta prekrižena mačka, da zna kako "mačke ne bi smjele u mikrovalnu", onda očito i Hrvatima koji su itekako snalažljivi kad treba naći kakvu rupu u zakonu treba sve nacrtati.

Nadalje, nama je DORH u radnoj skupini dosta rigoroznijih prijedloga srezao, jer se miješaju s postojećim zakonima.

Mnogi, naime, ne shvaćaju, a do jučer nisam ni ja, da Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne može rješavati ekologiju, gradnju, koncesije u ama baš svakom segmentu, jer se kosi sa Zakonima o gradnji, Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o koncesijama. Osobno smatram da se ova Vlada nakon pomorskog zakona treba pod hitno početi baviti i mijenjati i ove druge.

Pitali smo ga i kako komentira založno pravo nad koncesijama i vidi li tu opasnost da praktički banke postanu koncesionari na pomorskom dobru.

- Bravo, evo vidite, i tu dolazi do brkanja pojmova, kao i s ova prethodna tri zakona. Naime, Založno pravo je uređeno Zakonom o vlasništvu, a ovaj se bavi pomorskim dobrom, dakle radi se o zalogu prava na koncesije, ne založnom pravu na pomorsko dobro. Kad nešto ne razumijem, najčešće volim da mi to netko ilustrira primjerom; pa evo - recimo da nekome propadne firma, a ima koncesiju na 10 godina za kafić na obali. Ostalo mu još tri godine koncesije. Ugostiteljstvom na tom mjestu će se tri godine u tom objektu, unutar istih gabarita baviti samo netko drugi. Nakon isteka koncesije - adio, raspisuje se nova ili se ne raspisuje ništa. Nema govora o privatizaciji pomorskog dobra – uvjeren je Jurica Gašpar.

Visoke kazne

Gašpar tvrdi da je koncesija dozvola za nekakvu djelatnost na pomorskom dobru ili korištenje u tu svrhu i pojašnjava da ako brodogradilište koristi pomorsko dobro jer gradi brodove, to ne znači da je navoz u njegovu vlasništvu.

- I to se opet brka s nečim što je nemoguće. Kuću jednostavno ne možete kupiti s "vlastitom plažom ili rivom", jer to naprosto ne postoji niti ima ikakvog pravnog uporišta.

Meni je, doduše, žao što nije prošla moja ideja rušenja bezobrazno i bahato izgrađenih objekata mimo svake logike, zakona i pravilnika. Nije prošlo, ali zato su usvojene iznimno visoke kazne, pa, iskreno, jedva čekam to vidjeti i u primjeni – nada se Gašpar boljemu.

Silvana Uzinić

PROČITAJTE JOŠ:

Gašpar za N1: “Svojatanje pomorskog dobra ide toliko daleko da USKOK treba češljati lokalne (samo)uprave!” | | Morski HR
Privatna plaža, privatna obala, privatni otok... Na obali je sve više situacija gdje je neko pomorsko dobro prisvojeno i proglašeno privatnim. Glavni urednik portala Morski HR Jurica Gašpar gostovao
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.