Gašpar na N1: "Za provođenje novog Zakona treba ljude platiti, godišnje od betona gubimo 3,8 km obale!"

Konačan tekst Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u drugom čitanju za saborsku oporbu i dalje nije dobar, a za mnoge i nepopravljiv, iako je Vlada uvažila većinu primjedbi iz veljače.

Upozoravaju da ima puno prostora za “lov u mutnom” te će ograničiti korištenje pomorskog dobra. Lokalne jedinice gube strpljenje jer se s manjkavim zakonom muče već godinama a građanima je u ovom složenom zakonu najvažnije jesu li plaže dostupne svima.

Jurica Gašpar je bio član radne skupine koji je sudjelovao u izradi novog zakona.

- Takav nered vlada na Jadranu da to netko konačno mora zaustaviti. Da bi se to zaustavilo, mora postojati jedan zakonodavni okvir, da bi se on poštivao mora postojati nekakav institut koji će taj zakonodavni okvir i u cijelosti provoditi - kaže Gašpar za N1.

"Želite li provoditi zakon, platite ljude da ga provode!"

Kaže da je dosta apsurda na terenu.

- Lučka kapetanija mora spašavati ljude na moru, a s druge strane mora voditi i računa o tome da netko ne betonira ili nasipa obalu. S druge strane imate komunlane redare koje biraju lokalni moćnici i najčešće je to neki zaposlenik iz sela pa taj komunlani redar ne smije napisati kaznu ako se radi o nekome tko je drag načelniku općine itd. - kaže Gašpar.

Dodaje da je u teoriji sve super i da je takav i novi zakon koji predviđa osnivanje lokalnih tijela koji bi trebali nadzirati provođenje tog zakona.

- Da bi mi čuvali naše more, obalu i zakone, mi moramo imati ljude koji će biti voljni to raditi. A da bi to bili voljni raditi morate ih platiti - zaključuje Gašpar i dodaje da mnogim komunalnim redarima nije lako i da im se prijeti ili ih se vrijeđa.

- Naravno da zbog toga ljude morate platiti i netko iza njih mora stajati - kaže Gašpar i uspoređuje to sa Splitom, gdje su komunalni redari počeli uvoditi red, ali ih se istodobno i napada.

Dodaje da se jako puno muljalo sa dohranom, odnosno nasipavanjem plaža te na primjeru Makarske rivijere upozorava na devastaciju morske flore i faune.

Govorio je o podjeli plaža u novom zakonu.

- Imate podjelu plaža, ali to nisu privatne i privatizirane plaže, kako to oporba tvrdi, već su to prirodne ili one plaže koje su u naseljima i ispred hotela - upozorava.

Objašnjava zašto su te podjele donesene.

- Zato da se zna koje plaže smiju ili mogu imati koncesionare za ležaljke, za prodavati sladoled, za kafiće. Ne može više bilo tko doći na plažu i raditi što ga je volja. I to onda ne znači da je plaža privatizirana, jer plažu svatko ima pravo koristiti - ističe Gašpar.

Na pitanje što je s onima koji su dobili koncesiju prije donošenja ovog zakona na dvadeset ili trideset godina, Gašpar kaže da neće biti revizija.

- Koliko sam razumio, oni ugovori koji su na snazi, oni će se završiti. Ali to dalje ne znači da je nešto bilo protuzakonito. Ono što mnogi ne shvaćaju da ovaj zakon rješava ono što drugi zakoni nisu, poput zakona o vlasništvu, zakona o koncesiji, zakona o ekologiji. Svi ti zakoni ne rješavaju zakon o pomorskom dobru, kao što ni ovaj zakon ne rješava sve druge zakone. Pomorsko dobro je šest metara od mora i ovaj zakon se bavi samo upravljanjem njime - kaže Gašpar.

Podsjeća na primjere autobusnih kolodvora u Šibeniku i Vodicama koji su izgrađeni na nasipu, pomorskom dobru.

- Vi u tim zgradama imate urede imate prostore koji se nikome ne mogu prodati, jer su na pomorskom dobru koje nema vlasništva - kaže Gašpar.

Dodaje da RH nije vlasnik pomorskog dobra, ona upravlja pomorskim dobrom.

- U tome je razlika između javnog i općeg dobra. Pomorsko dobro je opće dobro i to znači da ga svi mogu koristiti - objašnjava Gašpar.

“Možemo! laže, nisu zaslužni za promjenu ovog Zakona”

Gašpar kaže da ovaj zakon možda nije najbolji, ali je svakako bolji od prethodnog, ali i drugih zakona, koji su se donosili bez konzultacije struke.

- Ova opcija Možemo! kaže da su oni zaslužni za promjenu ovog zakona. Apsolutno lažu, nisu oni zaslužni. Nego se napokon netko sjetio u ovoj državi zvati nekoga tko nešto zna o temi, pa su sastavili ovaj Zakon i dali ga u javnu raspravu. I nakon što su građani u toj raspravi rekli ne valja vam to i to, onda su se te stvari izmjenile - objašnjava Gašpar.

Rušit će se sve ilegalno, sagrađeno nakon 2011. godine!

Kaže da se ovim Zakonom rješava ilegalna gradnja na pomorskom dobru.

- Sve građevine koje su nastale iza 2011. godine, a koje nisu legalizirane, bit će ovim zakonom uklonjene - kaže Gašpar i dodaje da je to odlična novina u Zakonu.

Komentirao je izjave oporbenih zastupnika koji tvrde da se ovim zakonom nastavlja “lov u mutnom”.

Gašpar kaže kako ima istine da se dosta koncesija nad plažama dodjeljuje po babama i stričevima, ali kaže da je to problem nereda na Jadranu.

- Lučka kapetanija ne može to kontrolirati, to nije njima posao, oni spašavaju ljude. Tu su komunalni redari, Državni inspektorat - kaže Gašpar i objašnjava kako neki imaju ilegalne marine na kojima zarađuju stotine tisuća eura, a plate tek 10 ak tisuća eura kazne.

OTKRIVAMO Nakon napisa Morskog, prisilno se pečate ilegalne marine u Tisnom: “Kreće postupak oduzimanja imovine!”
Državni inspektorat je nakon tri mjeseca od našeg upita, odnosno nevjerojatne priče iz Tisnog gdje tri desetljeća postoje potpuno ilegalne marine, potvrdio Morskom HR sve navode koje smo opisali u objavljenim tekstovima, te da je vlasnik marine kažnjen, zabranjuje mu se korištenje objekata u marini…

- Znači sad donosimo zakonodavni okvir što se smije što ne smije, a oporba kaže sive zone, ajmo ih ukloniti. Ako smo ovim novim zakonom uklonili sive zone, a oporba kaže da je zakon super, iako Možemo! to pripisuje sebi, a to je laž, ajmo sad Zakon izglasati, znači da se svi slažemo i imamo zakonodavni okvir. Ajmo sad zaposliti ljude koji će to provoditi u djelo - kaže Gašpar i ističe da će baš u zapošljavanju osoba za obavljanje posla biti problem.

"Godišnje beton proguta 3,8 kilometara jadranske obale!"

- Zakon je po meni dobar, a ajmo sad misliti na ljude koji će Zakon provoditi i čuvati ovo malo obale jer godišnje beton proguta 3,8 kilometara obale Jadrana - kaže Gašpar.

Objasnio je zašto ga je naljutilo Možemo!.

- Napisali su objavu i platili su taj oglas na društvenim mrežama gdje taksativno navode da su oni spasili obalu. Uglavnom, nemojmo se lagati. Nisu u ničemu sudjelovali. Vidjeli su da tamo neka ekipa prosvjeduje na Markovom trgu, kad su prosvjedovali protiv onog prvog prijedloga Zakona, koja nije ni izašla u javnost, pa su vidjeli "aha, ovdje možemo neke bodove dobiti", a da nisu ni pročitali Zakon. Sad vjerujem da jesu, pa kažu da je Zakon dobar - kaže Gašpar.

I.B.