>
  2 min. čitanja

Finska i službeno postala 31. članica NATO-a

Finska i službeno postala 31. članica NATO-a
Foto: Pixabay

Finska danas postaje 31. punopravna članica NATO-a, nakon što su parlamenti Mađarske i Turske odobrili njezino pristupanje. Sastanak se poklapa sa 74. godišnjicom formiranja Saveza. Stigao je i odgovor iz Moskve.

Nakon puta koji je započeo još u svibnju 2022., saveznici su danas službeno potvrdili ulazak Finske u NATO.

Na sastanku saveznika u Bruxellesu finski predsjednik Sauli Niinisto održao je posljednje konzultacije s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, kao i s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom.

Ulaskom Finske u NATO ostvarila se tako noćna mora za Vladimira Putina čija je invazija na Ukrajinu gurnula Švedsku i Finsku prema Sjevernoatlantskom savezu.

Rusija i Finska dijele granicu dugu 1300 km, a Moskva je već rekla da će pojačati vojne divizije stacionirane na zapadu i sjeverozapadu zemlje. Kremlj je obećao poduzeti "protumjere" nakon što se Finska pridruži NATO-u, nazivajući širenje zapadnog saveza "sigurnosnim napadom" na Rusiju.

- Ovo je daljnje pogoršanje situacije. Proširenje NATO-a napad je na našu sigurnost i na ruske nacionalne interese. To nas prisiljava da poduzmemo protumjere. Pažljivo ćemo pratiti što se događa u Finskoj, (...) što nam prijeti. U skladu s tim bit će poduzete mjere. Naša vojska će izvijestiti u dogledno vrijeme. Finska nikada nije bila antiruski raspoložena i nismo bili u sukobu s njom, rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je da su pristupanje Finske vojnom savezu NATO-a i potez NATO-a da poveća vlastitu borbenu spremnost povećali rizik od sukoba. Šojgu je također rekao da su neki bjeloruski vojni zrakoplovi sada sposobni nositi nuklearne bojeve glave i da su raketni sustavi Iskander prebačeni u Bjelorusiju. Oni se mogu koristiti za nošenje konvencionalnih ili nuklearnih projektila.

- Finska odlučuje hoće li na njezinu teritoriju biti raspoređeni vojnici iz drugih članica Saveza i bez njezina pristanka oni ne mogu biti raspoređeni, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Dodao je da u dosadašnjim razgovorima s Finskom ta tema nije bila razmatrana. Stoltenberg je rekao da je pristupanje Finske NATO-u povijesni događaj i izravna posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

NATO je posljednjih godina zbog agresivnog ponašanja Rusije pojačao svoju nazočnost na svom istočnom krilu. U mnogim državama održava vježbe, postoje zračna i pomorska nazočnost i bez postojanja stalnih baza. A ulazak Finske donosi NATO-u znatne vojne kapacitete i snage te snažnu obrambenu industriju.

Finska, zemlja s oko 5,5 mlijuna stanovnika, ima respektabilnu vojnu silu - 12 tisuća profesionalnih vojnika, a svake godine obučava više od 20 tisuća regruta. U slučaju rata Finska ima na raspolaganju 280 tisuća vojnika spremnih za borbu i još 600 tisuća rezervista.

Finska će do 2026. godine povećati svoj vojni proračun za 40 posto. Njezine zračne snage imaju 55 američkih borbenih zrakoplova F-18, koje namjerava zamijeniti s najmodernijim F-35. Također raspolaže s 200 tenkova i vrlo velikom količinom topničkog oružja.

Hina/HRT/D.M./D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.