Eksploatacija jedne od najljepših uvala u splitskom akvatoriju
DRVENIK VELI - Katamaran koji je prije pet dana izgorio i potonuo u uvali Krknjaši za stanovnike otoka Drvenik Veli bila je kap koja je prelila čašu. Zbog eksploatacije jedne od najljepših uvala u splitskom akvatoriju, inicirali su potpisivanje peticije kojom traže zabranu divljeg sidrenja u toj uvali.
Oko mjesta gdje je potonuo brod nema barijera ni oznaka da je nekoliko metara pod površinom brodska olupina. Vidi se samo jedna bova, a i znatiželjni kupači. Uokolo mnogo usidrenih brodica i jedrilica. Promet veći nego u splitskoj trajektnoj luci usred sezone, a sezona tek počinje.
- Ima neka bova i nitko ne zna da je tu brod, barem je tu mogla biti neka vidljiva oznaka, ali nema ništa - rekao je Ivica Špika, s Drvenika Velog.
Bilo je i izlivene nafte, kaže sugovornik HRT-a, no sve je spasilo jugo praćeno kišom. Uvalu, koja se stranim izletnicima prodaje pod nazivom "Plava laguna", valja, dodaje, pod hitno spašavati od nekontrolirane najezde i divljeg sidrenja.
- Vidite, ne može nitko u more dalje od 5 metara jer će ga otkinuti propelerom. Ovdje zna biti po 300 brodica, prolaze jedni uz druge, pola te djece ne zna voziti - žali se Špika.
- Više nema mira, nered, bezvlašće, ovo je nekontrolitrani turizam, koristi nema, samo šteta. Odlažu smeće, naše ograde su im WC-i, vi ste im publika za njihova događanja, sporedni ste - objasnila je Snježana Vulas, s Drvenika Velog.
Dio uvale u sastavu je mreže Natura 2000 zbog posedonije, morske trave koju mnogobrojna sidra pri podizanju čupaju s dna i uništavaju stanište.
- Naša je ideja da se postave ekološki prihvatljive bove, da se ograniči broj brodova i posjetitelja. Sezona nije počela, a bude između 500 i 1000 posjetitelja, nedostaje infrastruktura, nema WC-a, nema mjesta za odlaganje otpada - istaknula je Lovorka Kostović, predsjednica Mjesnog odbora Drvenik Veli.
Izazivanje sreće kad je o sigurnosti plovidbe riječ previše je. Previše je i samovolje pojedinaca koji, zahvaljujući inertnosti institucija, zaobilaze propise. A previše je, kažu naši sugovornici, i tromosti institucija koje bi trebale upravljati pomorskim dobrom, općim dobrom.
Željko Valčić
PROČITAJTE JOŠ: