DOHRANA PLAŽE Evo što je (ne)dozvoljeno - Načelnik Primoštena: "Mi, primjerice, ništa ne dohranjujemo, već samo vraćamo iz mora na obalu"

PRIMOŠTEN - Svake godine ista priča diljem obale. Lokalni čelnici sipaju stotine tona najčešće nepripadajućeg materijala u more pod krinkom "dohrane" plaže, pa tako građani skaču na zadnje noge kad god vide hrpu materijala na plaži. No, da nije sve dohrana plaže, govori slučaj iz Primoštena.

- Ništa se ne nadohranjuje, samo se prebacuje iz mora. Sve šta more tijekom godine odnese i dobaci u Malu Raduču, mi prebacimo na Veliku Raduču. Mi vadimo iz mora i vraćamo na staro, kao što rade na skijalištima. Kao prošle godine. Mi ništa ne dovodimo novog materijala, nego samo prebacujemo iz mora - izričito nam govori Stipe Petrina.

O slučaju u Primoštenu već smo, doduše, pisali prošle godine, a što je zapravo taj izlizani i za obalu zloćudni pojam "nadohrane" na kojeg se pozivaju lokalni čelnici diljem obale, donosimo u nastavku:

Nadohrana plaže (često nazvana i dohranjivanjem) odnosi se na postupak dopune plaže prirodnim materijalom kako bi se očuvao njen izgled i funkcionalnost, bez bitnih promjena obalne crte ili strukture. Prema hrvatskom zakonodavstvu, postupak je reguliran Zakonom o pomorskom dobru, ali postoje specifična ograničenja i zabrane.

Zakonska regulativa i dozvoljeni postupci

1. Definicija i svrha: Dohranjivanje plaže smatra se prihvatljivim ako se koristi prikladan materijal (npr. pijesak sličan postojećem) te ako se ne mijenja prosječna godišnja obalna crta niti izgled plaže.
2. Materijal: Zakon naglašava da materijal mora biti ekološki prihvatljiv (npr. bez stranih tvari koje ugrožavaju morski ekosustav) i kompatibilan s postojećim sedimentima.
3. Procedura: Zahtijeva se ocjena utjecaja na okoliš i usklađenost s prostornim planovima.

Zabranjene radnje

• Nasipavanje (dodavanje materijala koji trajno mijenja oblik obale ili stvara umjetne strukture) pod krinkom dohrane.
• Korištenje neprimjerenog materijala (npr. kamenje, beton) koji može ugroziti morsku faunu, posebno zaštićene vrste poput Posidonije.
• Ograđivanje ili komercijalna privatizacija plaža koje nisu klasificirane kao "uređene posebne plaže" (npr. ograđivanje prirodnih plaža).

Ključni pravni izvori

• Zakon o pomorskom dobru (NN 158/03, 141/06, 38/09, 123/11, 56/13, 26/15, 17/19, 47/20, 152/22) definira plaže kao dio pomorskog dobra namijenjenog općoj upotrebi, s jasnim pravilima za gospodarsko korištenje.
• Uredba o koncesijama (NN 23/04) detaljira podjelu plaža na uređene javne, uređene posebne i prirodne, s različitim pravilima ograđivanja i naplate.

Ekspertna preporuka: Dohranjivanje zahtijeva koordinaciju s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te lokalnim jedinicama kako bi se spriječile ekološke štete.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

SAMLJEVENA OBALA U PRIMOŠTENU SE ŠIRI Dr. Carević: “Obalna linija je pomaknuta 20 metara!” - Petrina: “Svi lažu!”

PRIMOŠTEN - Mala Raduča u Primoštenu bila je manja plaža, koja je 2011. g. masivnim građevinskim pothvatom proširena i to na način da je obavljeno mehaničko drobljenje prirodne obalne stijene te je dobiveni materijal iskorišten kao žalo. Na toj lokaciji djeluju valovi iz smjera jugozapada koji uzrokuju prirodni dužobalni transport

Morski HRJurica Gašpar