Divovski morski gmazovi na 2800 metara nadmorske visine

SVEUČILIŠTE U BONNU – Novo istraživanje koje ukazuje na to da fosilni nalazi iz Visokih Alpa potječu od tri “morska diva”. Još prije više od 30 godina, znanstvenici su otkrili kralježak, rebra i zub u Visokim Alpama istočne Švicarske. Njihov tipičan oblik ukazivao je na to da potječu od velikih morskih gmazova poznatih kao ihtiosauri (Ichthyosaurus), ali je nedostajao odgovarajući usporedni materijal. Nova studija pak, omogućila je precizniju klasifikaciju. Prema nalazima, pripadaju trima različitim ihtiosaurima, dužine oko 15 do 20 metara. Otkriveni zub je posebno neobičan, jer s promjerom korijena od šest centimetara, dvostruko je veći od najvećeg vodenog zuba dinosaura pronađenog do danas.

Rezultati ovog istraživanja sad su objavljeni u Journal of Vertebrate Paleontology.

Prvi ihtiosauri plivali su kroz primordijalne oceane u ranom trijaskom razdoblju, prije otprilike 250 milijuna godina. Imali su izduženo tijelo i relativno malu glavu. Ali nedugo prije nego što je većina njih izumrla prije nekih 200 milijuna godina (samo su poznate vrste nalik dupinima preživjele i živjele do prije nekih 90 milijuna godina), evoluirali su u divovske oblike. S procijenjenom težinom od 80 tona i duljinom većom od 20 metara, ovi bi pretpovijesni divovi bili konkurentni ulješuri. Međutim, jedva da su ostavili ikakve fosilne ostatke. – Zašto je to tako i danas ostaje veliki misterij – naglašava prof. dr. Martin Sander iz Odsjeka za paleontologiju na Institutu za geoznanost Sveučilišta u Bonnu.

Uzdizanje Alpa donijelo je fosile s dna mora

Nalazi koji se sad ispituju potječu iz Grisonsa (kanton Graubünden). Pronađeni su između 1976. i 1990. tijekom geološkog kartiranja u formaciji Kössen. Više od 200 milijuna godina prije, slojevi stijena s fosilima još su prekrivali morsko dno. Međutim, “savijanjem” Alpa završili su na visini od 2800 metara. – Možda ima još ostataka divovskih morskih stvorenja skrivenih ispod glečera – nada se Sander.

Prvi put da je paleontolog držao fosilizirane kosti u rukama, bilo je prije tri desetljeća. U međuvremenu je materijal bivao pomalo zaboravljen. – No, nedavno se pojavilo više ostataka divovskih ihtiosaura, zato nam se učinilo vrijednim da i švicarske nalaze ponovno analiziramo detaljnije – govori Sander.

Prema studiji, fosili potječu od tri različite životinje koje su živjele prije oko 205 milijuna godina. Od jednog ihtiosaura sačuvan je kralježak zajedno s deset fragmenata rebra. Njihove veličine sugeriraju da je gmaz vjerojatno bio dug 20 metara. Nasuprot tome, iz drugog ihtiosaura iskopan je samo niz kralježaka. Usporedba s bolje očuvanim skeletnim nalazima sugerira duljinu od oko 15 metara.

– S naše točke gledišta, međutim, zub je posebno uzbudljiv. Zato što je ova veličina golema prema standardima ihtiosaura. Korijen mu je bio 60 milimetara u promjeru – najveći primjerak koji je do danas ostao u cijeloj lubanji bio je 20 milimetara i potječe od ihtiosaura koji je bio dug gotovo 18 metara – objašnjava Sander. Njegov kolega dr. Heinz Furrer oduševljen je zakašnjelim uvažavanjem spektakularnih ostataka iz švicarskih Alpa. – Objava je potvrdila da su naši nalazi u to vrijeme pripadali najdužem ihtiosauru na svijetu, s najdebljim zubom do sada i najvećim trupnim kralješkom u Europa – uzbuđeno govori Furrer.

Međutim, malo je vjerojatno da su životinje koje su naseljavale prvobitne oceane prije 205 milijuna godina bile mnogo duže nego što se mislilo. – Promjer zuba se ne može koristiti za izravni zaključak o duljini njegovog vlasnika – naglašava Sander. Ipak, pronalazak prirodno postavlja daljnja pitanja.

Predatori veći od ulješure zapravo nisu mogući

To je zato što istraživanja pretpostavljaju da su ekstremni gigantizam i grabežljivi način života (za koji su potrebni zubi) nekompatibilni. Postoji razlog zašto je najveća životinja našeg vremena bezuba – plavi kit, koji može biti dug i do 30 metara i težak 150 tona. Pored njega, ulješura sa zubima (20 metara i 50 tona) izgleda kao adolescent. Dok plavi kit filtrira sićušna stvorenja iz vode, ulješura je savršen lovac. To znači da mu je potreban veći dio kalorija koje troši za napajanje mišića. – Morski grabežljivci stoga vjerojatno ne mogu biti puno veći od ulješure – kaže Sander.

Stoga je moguće da zub nije potjecao od posebno gigantskog ihtiosaura, već od ihtiosaura s posebno divovskim zubima.

Z.G.