2 min. čitanja

Cipal bataš, vrsta zanimljiva tržištu svježe ribe kao i mogućnosti uzgoja radi prerade u riblje brašno i ulje

Cipal bataš, vrsta zanimljiva tržištu svježe ribe kao i mogućnosti uzgoja radi prerade u riblje brašno i ulje
Foto: Wikimedia

Cipal bataš (Mugil cephalus L., 1758) je bento-pelagična eurihalina vrsta rasprostranjena u morima cijelog svijeta. Primarni je konzument i njegova ishrana se sastoji, pored suspendirane organske tvari i detritusa, od osnovnih vrsta fitoplanktona i zooplanktona. Cipli su važna karika u protoku energije unutar zajednica flore i faune ušća rijeka jer, hraneći se usisavanjem gornjeg sloja sedimenata, uklanjaju detritus i mikroalge s dna.

Uzgoj cipla bataša poznat je stoljećima, ali je proizvodnja ovog potencijalno vrijednog izvora životinjskih bjelančevina u Europi relativno niska te se odvija većinom u poluintezivnom i ekstenzivnom obliku. Budući da je cipal u prirodi detritivoran, često se nasađuje u ribnjake kako bi se poboljšala kvaliteta sedimenta i izbjeglo trošenje kisika. Tom karakteristikom, može biti dobar kandidat za unapređenje akvakulture u zemljanim ribnjacima, obalnim lagunama i napuštenim “salinama” koje postoje u mediteranskim zemljama EU.

Između ostalih, literatura navodi mogući uzgoj cipla u polikulturi sa šaranom u toplovodnim ribnjacima kao sekundarna vrsta koja ne bi bila u kompetitivnom hranidbenom lancu sa šaranom. Prema recentnoj literaturi, identificirane su tri glavne strategije diversifikacije akvakulture u svijetu: 1) povećanje broja uzgajanih vrsta; 2) povećanje ravnomjernosti uzgojenih vrsta; i 3) povećanje raznolikosti unutar trenutno uzgajanih vrsta razvojem novih linija. Glavni pokretači diversifikacije akvakulture su potražnja na tržištu (uključujući izvozne mogućnosti), mogućnosti financiranja, konkurencija i klimatske promjene, kao i drugi okolišni te socijalni čimbenici.

Napredak akvakulture na svjetskoj razini, nestašica ribljeg brašna i ulja, odnosno smanjenje njihovog udjela u hranidbenim smjesama, dovodi do produljenja uzgoja kao i sve većih imunoloških depresija i patofizioloških problema na ribama u uzgoju, posebno karnivornim vrstama. Cipal bataš, kao brzorastuća vrsta na nižoj hranidbenoj ljestvici, može biti komercijalno zanimljiva kako direktnom tržištu svježe ribe tako i mogućnosti uzgoja radi prerade u riblje brašno i ulje. Budući napredak akvakulture cipla bataša ograničen je određenim „uskim grlima“ proizvodnje. Kontrola reproduktivnog ciklusa i poboljšanje kakvoće jaja putem upravljanja matičnog jata i hranidbe neophodna je ne samo za proizvodnju kvalitetnih ličinki, već i za dobivanje „bottarge“ (ikre) visoke vrijednosti. Također, jedno od važnijih izazova jest i razvoj protokola za uzgoj ličinki nužnog za smanjenje ranog mortaliteta i disperzije veličine ribe.

Autor teksta: Daniel Matulić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.