BOLNO PITANJE Ostajemo li bez Zlatnog rata? Hitna i stroga zabrana sidrenja oko plaže i uvođenje ekoloških bova!

Zlatni Rat je bez dvojbe jedna od najpoznatijih plaža na Jadranu, no isto tako i dragulj koji je kritično ugrožen procesima koji nisu samo prirodni. Upravo na takve, ljudske faktore, treba djelovati odmah.

Na Facebook stranici "Otok Brač bez cenzure" stiže upozorenje o "5 do 12" za spas ove prirodne ljepote kojom se toliko ponosimo.

Naime, pišu kako samo jedna fotografija s bračke obale ponovno otvara bolno pitanje - gubimo li naočigled ovu divotu? More dopire do korijenja borova, a na dijelovima plaže sve je manje šljunka.

Tužan je prizor borova koje je more potkopalo i srušilo na žalo zapadne strane Zlatnog rata i kako navode na spomenutoj stranici više nije rijetkost nakon jačih nevremena – to je postao alarm koji ne smijemo ignorirati!

Zlatni rat se mijenja, ali ne samo pod utjecajem prirode. Stručnjaci i mještani Bola sve glasnije upozoravaju da ljudski faktor ubrzava eroziju:

• Nekontrolirano sidrenje brodova i katamarana u blizini plaže uništava morsku travu (posidoniju) koja stabilizira dno.
  
• Valovi od propelera i velikih plovila neprestano odnose šljunak s morskog grebena.
  
• Nasipavanja obale u okolici trajno mijenjaju morske struje koje su tisućljećima prirodno hranile i oblikovale ovaj fenomen.

Djelovati sad i odmah

Koliko god otužno i alarmantno stanje djelovalo, pomoći ima, no djelovati se mora bez odgađanja.

Zlatrni je Rat jedinstveni geomorfološkom fenomen nastao dugotrajnim djelovanjem valova, morskih struja i taloženjem sedimenta. Njegov se vrh, ovisno o vremenskim prilikama, može zakretati prema istoku ili zapadu. No, to prirodno mijenjanje same plaže nije isto što i trajna štetna promjena u vidu nestajanja samog materijala.

Stroga Bračani zahtijevaju sljedeće mjere

• Hitna i stroga zabrana sidrenja oko plaže i uvođenje ekoloških bova.
  
• Sanacija i zaštita rubnih dijelova borove šume kako bi se spriječilo daljnje rušenje stabala.
  
• Održivo upravljanje kao prioritet – turistički profit ne smije biti ispred zaštite prirode!

U svemu nabrojanome, upravo je sidrenje plovila u neposrednoj blizini Zlatnog rata gorući problem. Sidrenje direktno djeluje na livade posidonije koje nisu samo važna staništa brojnih morskih organizama već imaju ulogu u stabilizaciji sedimenta te ublažavanju erozije obale Naravno, sidrenje je regulirano i zakonski u Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH na način da se vi i ne smijete sidriti na udaljenosti manjoj od 150 metara od prirodne plaže tj. manjoj od 50 metara od plažnog konopa uređenog kupališta, no znamo i koliko se često ovi propisi krše.

Udruga Sunce još je prije više od dvije godine, u srpnju 2024. godine, zajedno s Javnom ustanovom More i krš, Općinom Bol i drugim partnerima, provela je akciju informiranja nautičara upravo na Zlatnom ratu. Cilj je bio upozoriti na štetu koju sidra mogu prouzročiti osjetljivim podmorskim livadama.

Čak se i u Planu rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije također iz 2024. godine spominju ogroman nautički pritisak i nekontrolirano sidrenje uz Zlatni rat.

Propeleri i građevina

Otočani uz sidrenje napominju kako na eroziju i uništavanje Zlatnog rata utječu i propeleri brodova te predstavljaju uzrok gubitka šljunka. Konačni zaključci će možda zahtijevati konkretne podatke o lokalnoj dinamici sedimenta, no nekako je logično da ako se riješi problem nekontroliranog sidrenja treba bi se jednim "udarcem" riješiti i ovaj dio s propelerima. Naravno i tu treba vidjeti koliko se poštuje zakon kada je riječ o plovidbi na propisanoj udaljenosti od same obale te koliku potencijalnu štetu mogu uzrokovati velika plovila.

Na kraju se na društvenim mrežama spominje i mogućnost da su pojedini zahvati na obali promijenili prirodno kretanje mora i šljunka. Svjesni smo koliko zahvati na obali nepovratno devastirati more i morski ekosustav, o tome se nebrojeno puta pričalo. Svjesni smo i koliko "divlji zapad" lokalnih samouprava, preizgrađenost, betonizacija i nasipavanje mora zabranjenim materijalima predstavlja smrt mora i povijesnog naslijeđa uzduž naše obale.

U ovom konkretnom slučaju, možda nije pravedno neki pojedinačni zahvat ( pod uvjetom da je legalan) proglasiti uzrokom erozije, tu su svakako potrebna dodatna mjerenja i usporedbe, no jednako je važno ostati "strog" i budno nadgledati okolne građevinske zahvate, a sumnje i upozorenja lokalne zajednice shvatiti krajnje ozbiljno i stručno ih provjeriti.

Stotine tisuća eura za Studiju erozije

Podsjetimo i kako je načelnica Bola Katarina Marčić u ožujku 2026. izvijestila je da je Općina izradila Studiju erozije obale i polja posidonije te Kartu geohazarda podmorja područja Zlatnog rata.

Javna ustanova More i krš, kaže Marčić, izradila je i projektni zadatak za sustavno praćenje procesa prihranjivanja plaže. Predviđa se jednogodišnje praćenje i analiza morskog i kopnenog dijela Zlatnog rata kako bi buduće odluke bile znanstveno utemeljene.

Vrijednost ovog istraživanja iznosi više od 375.000 eura bez PDV-a.

Zlatni rat je zaštićen je kao značajni krajobraz još od 1965. godine, a njegovo podmorje obuhvaćeno je i europskom ekološkom mrežom Natura 2000. Preživio je stoljeća, ali hoće li preživjeti naš nemar, pohlepu ili jednostavno ljudsku glupost?

J.T.