Bijele plaže i raskoš koralja Dominikanske republike

Jedna od najpopularnijih ronilačkih oaza na Karibima je Dominikanska republika. Nakon Zanzibara, Sejšela i Maldiva u Indijskome oceanu, ekipa pulskih morskih biologa dala se u novo istraživanje tropskog podmorja.

Već pri prvom zaronu koraljni greben Dominikane pokazao je svoju raskoš. Kao da tvrdoglavo prkosi globalnom zatopljenju, sve jačem utjecaju čovjeka i ovdje čestim uraganima.

Dominikana, kako je zovu, država je u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnoga dijela otoka Hispaniola i graniči s Haitijem. Dominikansku Republiku često miješaju s Dominikom, također državom u Karipskom moru.

- Otok Chatalina u Karipskome moru, na južnoj strani Dominikanske Republike zaista je specijalno mjesto na koje dolaze brojni turisti kako bi vidjeli jedinstveno stanište koralja. Koralji su brojni ovdje, međutim - rastu na ostacima uginulih koralja koji su preživjeli uragane. Srećom, njihova se zajednica ponovo razvija zajedno s tipičnom zajednicom ornamentalnih riba - objašnjava za More dr. Neven Iveša sa Sveučilišta J. Dobrile.

U jednu od najposjećenijih svjetskih destinacija godišnje dolazi oko 20 milijuna turista. A njih valja nahraniti. Na tanjuru najčešće nisu ribe već drugi stanovnik iz priobalja Nacionalnog parka Cotubanama - karipski jastog. Tri godine provodi u 'rastilištima'. Procjenjuje se da je vrijednost godišnjeg prometa u ribarstvu s ovom vrstom jastoga preko 40 milijuna dolara.

Na plažama Dominikane gnijezde se morske želve a na grebenima obitava oko 150 vrsta riba. Kao i drugdje u tropima i ovdje ima napuhača. I dok one koriste sve atribute kako bi izgledale opasno, druge to doista jesu. Tamošnja barakuda impozantan je predator na koraljnom grebenu, objašnjava dr. Iveša.

Osim turista toplo more Dominikane vole i grbavi kitovi. Ovamo migriraju radi parenja. Posebno su zanimljivi zbog svog atraktivnog ponašanja iznad vode. Kad kitovi nisu osobito razigrani, uvijek se možete pouzdati u boju mora, bjelinu pijeska, skrivene uvale i palme otoka Saona koji je poslužio kao kulisa poznatog filma "Plava laguna".

A kada tropske kiše onemoguće zaron, valja se zaputiti se u unutrašnjost zemlje bogate mnogobrojnim rijekama.

Ovu zemlju zlata, nikla, kave, ruma, cigara, poludragog kamenja sve više određuje masovni turizam. Kilometre obale okupirali su strani resorti. S jedne strane sjaj za turiste, s druge sve nezadovoljnije stanovništvo i gomila otpada koji se još uvijek spaljuje na otvorenom.

Prelov morskih vrsta, mogući nestanak riba a potom i koralja zaslužnih za bijeli pijesak Dominikane, zatvoreni je krug. Ako se ne prekine, prijeti sigurnom devastacijom egzotičnog, tropskog raja, donosi emisija More.

I.G.