Bijela pjena svuda uokolo Lastova: "Ne znam kome bi se više obratila" - Evo što su vrlo vjerojatni razlozi

LASTOVO - S Lastova nam stižu naoko uznemirujuće slike prljavštine, odnosno bijelih fleka u obliku mjehirića.

- Ne znam više kome bih se obratila, pa evo vas gnjavim, ali vas molim za anonimnost. Već dva dana je more na Lastovu izrazito prljavo. Danas sam bila u uvali Korita i u Skrivenoj luci, dakle na dvije suprotne strane otoka i svugdje je isto - nakupine bijele pjene u moru. Pretpostavljam da more nije zdravstveno ispravno, ali nitko ništa ne govori. Evo par fotografija upravo snimljenih na stijenama između Skrivene i Kojenčeve rope - poručuje čitateljica.

No čitateljica se nema razloga brinuti, barem ako je suditi po znanstvenim podacima, odnosno izmjerama Instituta za oceanografiju i ribarstvo, gdje je na sve četiri referentne točke mjerenja, kvaliteta mora na otoku Lastovu izvrsne kvalitete.

Cvjetanje mora zbog viška hranjivih tvari

S obzirom da čitateljica opisuje kako je ovakvo stanje vidljivo posvuda uokolo otoka, onda je najvjerojatnije da se radi o pojavi, koja se naziva "cvjetanje mora", a ono se događa kao prirodna reakcija mora na pretjeranu količinu onoga što inače u more stiže prirodnim putem, no ovaj put za sve je ipak kriv - čovjek.

O čemu se radi?

Cvjetanje mora je prirodna pojava koja se najčešće događa u proljeće i ljeto, kada se temperatura mora povećava, a istovremeno je u moru prisutan višak hranjivih tvari poput nitrata i fosfata. Ti višak hranjivih soli dolazi rijekama, kanalizacijskim ispustima, otpadnim vodama ili iz dubljih slojeva mora koji se pod određenim uvjetima dižu na površinu (fenomen zvan upwelling). Cvjetanje zapravo predstavlja naglo i masovno razmnožavanje fitoplanktona i algi, što može uzrokovati promjenu boje mora (ponekad crvena plima ili zelenkasta boja) i pojavu sluzavih nakupina na površini.

Glavni razlozi za cvjetanje mora su:

• Povoljni vremenski uvjeti kao što su toplije temperature mora i dovoljna količina sunčeve svjetlosti.
• Višak hranjivih tvari u moru, osobito nitrata i fosfata, koji dolaze rijekama Po i Adige te drugim tokovima.
• Stabilnost vodenog stupca bez većeg miješanja, što omogućuje akumulaciju algi u površinskim slojevima.
• Klimatske promjene i ljudske aktivnosti koje povećavaju unos hranjivih tvari u more.

Cvjetanje mora se tradicionalno događalo povremeno, otprilike svake dvije do šest godina, ali u novije vrijeme pojavljuje se svake godine, a ponekad i dva puta godišnje. U Jadranskom moru se obično može pojaviti krajem proljeća, kroz ljeto i može trajati i do nekoliko mjeseci. Iako može izgledati neugodno zbog promjene boje i sluzavih nakupina, cvjetanje mora nije nužno opasno za čovjeka, nije toksično ako se radi o normalnim vrstama fitoplanktona, i ne sprječava kupanje.

Jurica Gašpar