Banja Luka, Sarajevo, Široki Brijeg... Zbog čega neki Bosanci i Hercegovci javno mrze Hrvatsku - državu koja im je najprije spašavala živote i granice, a onda i ekonomiju?

U posljednje vrijeme u javnom prostoru je sve izglednija nevjerojatna mržnja pojedinih Bosanaca i Hercegovaca (uz čast divnim iznimkama) prema Republici Hrvatskoj, njenim granicama i zakonima. Zbog čega je to tako, ako je upravo Hrvatska i tijekom rata i desetljećima nakon njega zapravo jedan od najvećih prijatelja i konkretnih ulagača u ovu susjednu zemlju s kojima imamo najdulju kopnenu granicu?

Najprije onaj Bosanac i Hercegovac Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke koji je na pasja kola izvrijeđao teritorijalnu cjelovitost i integritet RH. Onda onaj Bosanac i Hercegovac iz Sarajeva dr. Jahja Muhasilovića, da je "Hrvatska historijski incident i ekonomski neodrživ projekt dizajniran da propadne". Gotovo istodobno Bosanci i Hercegovci iz Širokog Brijega tijekom koncerta jednog hrvatskog pjevača na majicama nose dijelove hrvatske šahovnice s granicama nepostojećih država i teritorija koji nisu hrvatski i urliču nacističke pozdrave u tzv. državi NDH, koja je (na papiru i kartama) upravo anektirala zemlju u kojoj žive.

Bosanci i Hercegovci ne staju samo na riječima, već mrze Republiku Hrvatsku i u praksi. Naime kroz projekt Gornji Horizonti, kojeg je Hrvatska prijavila i europskim institucijama, dolini Neretve se nepovratno oduzimaju milijuni kubnih metara slatke vode, koja se preusmjerava u Trebišnjicu, a plodna dolina zbog prodora slane vode bit će u potpunosti uništenta.

Hrvatska je u ratu primila pola milijuna izbjeglica iz BiH

Ako treba, podsjetit ćemo drage prijatelje, Bosance i Hercegovce, da su od svih država u okruženju, najveće konkretne prijatelje imali upravo u Republici Hrvatskoj, pa ajmo nabrojati samo neke činjenice:

- Da je Hrvatska tijekom rata pružila utočište za više od pola milijuna izbjeglica iz BiH, dok je vojnim operacijama poput Maestrala i Južnog poteza oslobođeno oko 80% teritorija koji je kasnije pripao entitetu unutar Bosne i Hercegovine koji se danas zove "Federacija BiH".

- Da je samo u 2024. godini izdvojeno rekordnih 33 milijuna eura za Bosance i Hercegovce s hrvatskim dokumentima, uključujući obnovu bolnica, škola i katoličkih ustanova u toj državi. Uz to, država nudi potpore do 80.000 eura po obitelji za poticanje povratka i gospodarskog opstanka na tom području.

- Da za Sveučilišnu kliničku bolnicu (SKB) Mostar Vlada Republike Hrvatske redovito izdvaja značajna sredstva za njezino funkcioniranje i opremanje. U 2024. godini dodijeljeno je 10 milijuna eura, a nedavno je potpisan i ugovor za unaprjeđenje onkologije vrijedan 18,6 milijuna KM (oko 9,5 milijuna eura) u sklopu prekogranične suradnje.

- Da je za dovršetak nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru Hrvatska do sada uložila ukupno 4,5 milijuna eura, s tim da je samo u 2024. godini za nastavak radova izdvojeno dodatnih 2 milijuna eura.

Hrvatska najveći strani ulagač u BiH

- Da je kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, financijska potpora za strateške projekte u BiH narasla na više od 200 milijuna eura godišnje.

- Da je u 2024. godini Hrvatska postala najveći strani ulagač u BiH s investicijama od 211,7 milijuna eura, što čini gotovo četvrtinu ukupnih stranih ulaganja u državu. Ova ulaganja tvrtki poput Fortenove, Atlantic Grupe i drugih utječu na radna mjesta i razvoj u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i drugim centrima.

- Da je Hrvatska Vlada u veljači 2026. odobrila 6,75 milijuna eura za kapitalne projekte koji uključuju izgradnju novog mosta u Čapljini (5 milijuna eura) te subvencioniranje izravne zračne linije Zagreb–Mostar (1,75 milijuna eura). U listopadu 2025. godine potvrđeno je ulaganje od 32 milijuna eura u cestovnu infrastrukturu koja povezuje općinu Ravno u jugoistočnoj BiH s hrvatskom obalom kod Slanoga.

- Da Hrvatska kontinuirano financira jedino javno sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH s iznosima od po nekoliko milijuna eura godišnje za razvoj kampusa i znanstvene programe.

- Da je Vlada u veljači 2026. godine odobrila 1,75 milijuna eura za subvencioniranje zračne linije između Mostara i Zagreba.

- Da je kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, u 2024. godini raspoređeno je rekordnih 33 milijuna eura za ukupno 164 projekta usmjerena na škole, vrtiće i katoličke ustanove diljem BiH.

Humanitarna i druga pomoć u krizama

- Da je Vlada RH uplatila 10 milijuna eura za sanaciju šteta od poplava u BiH (listopad 2024.). Pomoć je bila namijenjena svim stradalim područjima, uključujući Jablanicu, Konjic i Fojnicu.

- Da je Hrvatska tijekom pandemije korona virusa donirala stotine tisuća doza cjepiva i medicinsku opremu zdravstvenim institucijama diljem BiH.

- Da je Republika Hrvatska ključni zagovaratelj europskog puta BiH, pružajući besplatnu tehničku i stručnu pomoć državnim institucijama u Sarajevu pri usklađivanju zakona s EU standardima, što koristi svim građanima BiH. Usporedbe radi, dok su iznosi namijenjeni isključivo Hrvatima u BiH (kroz Središnji državni ured) u 2024. iznosili oko 33 milijuna eura, ukupni ekonomski otisak Hrvatske kroz investicije i pomoć u krizama višestruko je veći i obuhvaća cijelu državu.

I zato sljedeći put kad se odlučite međusobno tući, ne petljajte Republiku Hrvatsku, ni njene građane u to. I ako smatrate da vam ne trebamo, samo recite, onda ne trebate ni naš novac, a ako ćete javno diskutirati protiv naših zakona i teritorijalnog suvereniteta, mi vrlo lako zatvorimo granice i uvedemo vize.

No ipak nada umire posljednja, pa vjerujemo da bi razum trebao prevladati. Bosanci i Hercegovci trebaju napokon shvatiti; vaš glavni grad je Sarajevo, a ne Zagreb ni Beograd. Prestanite sa svađama i shvatite da jedino zajedno možete naprijed u budućnost kroz europske integracije ili nastaviti svađalački u - propast!

Jurica Gašpar

Svi izneseni stavovi predstavljaju mišljenje autora i ne moraju nužno označavati mišljenje redakcije portala Morski HR

PROČITAJTE JOŠ:

VIDEO Gradonačelnik Banja Luke nakon kukanja za tzv. krajinom platio kaznu na granici s Hrvatskom i sad cmizdri jer ga granična policija pretražuje do detalja!

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, koji je nedavno u Hrvatskoj kukao za tzv. krajinom i svojatao hrvatski teritorij, zadržan je na ulasku u Hrvatsku, gdje je nad njim obavljen temeljit policijski pregled. Stanivuković je u Hrvatsku pokušao ući preko graničnog prijelaza Gradiška. Hrvatski policajci ondje su ga detaljno pregledali, a

Morski HRJurica Gašpar

Docent Muhasilović iz Sarajeva opleo po Hrvatskoj: “To je propala država, to nije ni država, to je resort”

Prije otprilike mjesec dana priličnu je pozornost javnosti podigao tekst dr. Jahje Muhasilovića, docenta na Odsjeku za međunarodne odnose na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, prenosi Jutarnji. U tekstu, objavljenom na portalu Stav.ba, Muhasilović donosi izrazito pesimističnu i kontroverznu analizu Hrvatske, prikazujući je kao geografski, politički i ekonomski neodrživ projekt.

Morski HRJosip Tokić

BITKA ZA NERETVU Kako će BiH projekt Gornji horizonti i ulazak mora u rijeku, uz šutnju Hrvatske, uništiti najplodniju deltu i brojne izvore pitke vode za jug Dalmacije

Projekt Gornji horizonti, koji nezaustavljivo napreduje u srpskom entitetu unutar Bosne i Hercegovine, nosi sa sobom značajnu zabrinutost u pogledu utjecaja na rijeku Neretvu i njen ekosustav. Građanska inicijativa Budućnost Neretve, s ciljem podizanja svijesti među stanovnicima područja uz rijeku Neretvu, objavila je edukativni video o mogućim posljedicama projekta. Za

Morski HRJurica Gašpar

KAKO JE NEUM POSTAO DIO BiH? Razlog za gradnju Pelješkog mosta star je 300 godina! | | Morski HR

NEUM/KOMARNA - Povijest piše paradokse. Takva je i ona Dubrovačke Republike koja je cijenu svoje neutralnosti dobro naplatila. No kako ništa nije vječno, tako nije ni tad dobro rješenje koje će ih

Morski HRJurica Gašpar

NEUM Izlazak na more susjeda - Između želja i stvarnosti

Dok nije izgrađen Pelješki most, Hrvati su uglavnom u Neum stizali iz dva razloga; 1. jer su morali, pošto je to bio jedini put koji je spajao jug s ostatkom Hrvatske i 2. jer je tamo pred dva desetljeća bilo kudikamo jeftinije kupovati. Oni treći su uglavnom ljudi

Morski HRJurica Gašpar