>
  7 min. čitanja

NEUM Izlazak na more susjeda - Između želja i stvarnosti

NEUM Izlazak na more susjeda -  Između želja i stvarnosti
Foto: Morski HR

NEUM - Dok nije izgrađen Pelješki most, Hrvati su uglavnom u Neum stizali iz dva razloga; 1. jer su morali, pošto je to bio jedini put koji je spajao jug s ostatkom Hrvatske i 2.  jer je tamo pred dva desetljeća bilo kudikamo jeftinije kupovati. Oni treći su uglavnom ljudi koji žive u pograničnom području, pa imaju i osobni dodir s Hercegovinom, kao i Dalmacijom. No kako Neum izgleda danas, godinu danas od puštanja u most Pelješkog mosta, kako živi i čemu se nada? Za dobiti odgovor na ova pitanja trebalo je napraviti još nešto, što Hrvati uglavnom ne rade - otići u Neum ispod magistrale, boraviti u njemu i pričati s tamošnjim ljudima...

Naši domaćini bili su supružnici Ivo i Julijana Mikulić, organizatori sjajnog Neum underwater film festivala. Bila je ovo prilika i da saznamo više o jedinom izlazu susjedne Bosne i Hercegovine na more, ne naselju za kojeg malo tko zna da nije grad, već općina i da ima manje od pet tisuća stanovnika, koje se ljeti navodno učetverostruči, iako se stječe dojam da je tamo stiješnjeno daleko više ljudi.

"Zbog Pelješkog mosta smo prodisali jednako kao i Hrvatska"

Prvo što ćete primjetiti pri ulasku u ovo naselje je da nema nikakve gužve na magistrali.

- Pelješki most je učinio svoje i da vam pravo kažem, i mi smo prodisali od kad je izgrađen, no turista nam ne nedostaje - kazuje nam načelnik općine Neum, Dragan Jurković dok nas prima u svom improviziranom uredu minijaturnog trgovačkog centra na magistrali, jer, kako su nam rekli, trenutno se zgrada općine renovira.

Dragan Jurković, načelnik Neuma

- Dogodio se pozitivan refleks i prema nama ovdje. Ljudi, koji su u tim ljetnim mjesecima znali čekati u gužvama satima, pojednostavio se taj prolazak preko mosta, a nama se oslobodio prostor da turisti koji dođu Neum boraviti, pa čak i u nekakvom tranzitu, ostanu ovdje. Bio je određeni pad prometa, no ne toliko drastičan, unatoč crnim najavama i scenarijima. Danas svi ti objekti u Neumu rade, možda u manjim kapacitetima nego ranije, no najvažnije je da nitko nije zatvorio - pojašnjava.

I doista, Neum vrvi turistima. Većinom su to gosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, ali vidjeli smo nešto ukrajinskih i ruskih registracija.

Prenapučeno i stiješnjeno mjesto

Jurković kaže da bi Neum imao status grada, morao bi imati barem 10 tisuća stanovnika.

- Neum je relativno mlada općina, odvojila se od Čapljine 1978. godine. A i mi smo sami po sebi složena država. Za svaku odluku potrebna je politička volja i dogovor. Možda u nekom drugom vremenu postanemo grad.

Može li vaša infrastruktura podnijeti toliku navalu turista na ovako malen prostor?

- Mislim da smo ove gornje granice prešli i negdje tijekom ljetne sezone kod nas posjeti oko 20 tisuća gostiju. Naše viđenje budućnosti nije da se Neum i dalje razvija u smislu širenja smještajnih kapaciteta, jer je već i sad prenapučen. Čak bi ih i trebalo i smanjiti - odgovara nam načelnik.

Kad se krenemo spuštati s magistrale prema obali, vidimo kao i u mnogim mjestima u Hrvatskoj sve izbetonirano. Apartman do apartmana, automobil na automobilu, kad jedna kolona automobila naiđe, druga mora voziti unatrag... Kako to mislite ograničiti?

- Dijelom možemo lokalno, a za neke ostale probleme nam trebaju županija i Federacija BiH. No zbog složenosti situacije u zemlji i činjenice da Neum nema turističku zajednicu 20 godina, praktički smo izgubili stvarno stanje smještajnih kapaciteta. I u tih dva desetljeća se sve pretvaralo u apartmane, od garaža, potkrovlja, šupa i tu vidimo prostor da objekti koji su ranije imali neku drugu namjenu, ponovno ih vratimo na staro, preko općinskih službi. Nadam se da ćemo to uraditi u skorom vremenu. Radimo strategiju razvoja općine kroz smjernice, kako bi mi to zapravo htjeli kroz idućih sedam godina - pojašnjava.

Koliki je kaos u mjestu, govori i jedna anegdota koju smo i sami doživjeli. Ljubazna recepcionerka hotela u kojem smo bili smješteni dočekala nas je na recepciji koja se nalazi na posljenjem katu, dakle krov je u ravnini s cestom, a niže etaže su zapravo bliže moru. Automobili su parkirani u nekoliko redova, bez mjesta za prolaz, pa je njihovo smještanje prava umjetnost tetrisa. Uzima ključeve i izlazi. Najprije premješta skupocjeni Mercedes, a onda i Land Rover, da bi novi gost mogao ući ili stari izići. U opisu posla recepcionera, tako je i razvozač automobila.

Tetris s automobilima, uobičajen je ako želite igdje parkirati...

Planiraju slijediti primjer Vira

U Hrvatskoj imamo sličan primjer na Viru, gdje je općina na nekad divljoj gradnji, fino zaradila kad je naknadno uvodila red.  

- Mi smo imali dosta objekata u procesu legalizacije, nakon ekspanzije gradnje, jer se od 2003. do 2015. godine nije previše ni kontroliralo što se i gdje gradi. Imamo neku sličnu namjeru za objekte koji su prešli koeficijente gradnje, da im povećamo tarife i tako pomognemo proračunu, pa sredstva iskoristimo za uređenje infrastrukture u Neumu.

Prosječan građanin Europe, pa čak i mi u Hrvatskoj, slabo razumijemo političke odnose unutar Federacije BiH. Kako se zapravo odnosi Sarajevo prema stanovništvu uz obalni pojas i razumiju li oni da je ovdje ipak podosta svega drugačije nego na kontinentu?

- Možda jednim dijelom da, no prema nekim situacijama koje se odvijaju ovdje, ne bi rekao da nas i u potpunosti razumiju. Mi imamo složen državni sustav.

"Sarajevo nas ne razumije, još nemamo ni Zakon o moru"

Što vas konkretno smeta i što bi moglo biti bolje?

- Na neki način Bosna i Hercegovina ima samo na području općine Neum, a mi još, nažalost, nemamo Zakon o moru na razini države, što nam je vrlo bitno. Međutim i tih par pokušaja donošenja zakona, bili su takvi da se lokalna zajednica nije uopće konzultirala. U ni jednom trenutku se nikoga od nas nije pitalo, vidimo li mi koji tu živimo Neum kao turističko mjesto ili nekakvu luku, što je bio plan od ranije - pojašnjava nam Jurković te dodaje da nije to jedini problem.

- Tu je i nadležnost nad obalom, koje ima županijsko Ministarstvo vodoprivrede i poljoprivrede, a upravljanje obalnim pojasom, nekih 30 metara od obale, tzv. unutarnje vode, je na razini Federacije, odnosno Ministarstva prometa i komunikacija. Imamo Općinu koja želi sutra raditi strategiju proširenja plažnih prostora, ali ne možemo raditi bez ove dvije institucije praktički ništa. Mi imamo obalni pojas 9-15 metara, ovisno o konfiguraciji terena, ali definitivno ne možemo ništa, samostalno su nam vezane ruke za sve razvojne projekte.

Pretpostavljam da bi vi u Neumu radije željeli turizam, nego luku, jer, nekako logično, luka Ploče u Hrvatskoj je ionako građena upravo da služi prometu Bosne i Hercegovine, ako su odnosi između dvije zemlje dobri, zar ne?

- Pa tako je. Luka Ploče je građena za potrebe BiH i u toj luci danas imamo svoje institucije i terminale koji se nalaze tamo. Za nas zbog toga, ali i one važne ekološke strane, nije prihvatljivo da se u Neumu sagradi nekakva luka. A tu je onaj važan dio, zaštićeni Malostonski zaljev, koji je međuovisan s dijelom more koji pripada BiH. Između ostalog, akvatorij BiH nije ni dovoljno velik, tako da ovdje ne vidimo ništa drugo, osim klasičnog turizma, kojeg samo treba urediti - odgovara nam neumski načelnik.  

A odmah ispod ureda gradonačelnika restoran, a do njega dućan. Pred 20-ak godina, ovakvih je uz magistralu bilo doslovno svakih 50-ak metara, a ovdje su se vrtjeli milijuni od trgovine na malo; Hrvati su iz Dubrovnika, Stona i Ploča, pa čak i Splita nosili doma pune prtljažnike ulja, brašna, cigareta... hranom i pićem bi se znali opskrbiti za dva i više mjeseci. Danas je ovo jedan od rijetkih kojeg vidimo na cesti, a otužno poluprazne police i svjetlo koje jedva da rasvjetljava rijetke artikle, govori o nekom potpuno drugom Neumu.  

U drugom nastavku priče o Neumu, nezaobilazna tema bit će "prstaci"! Kolika je zapravo obala i akvatorij Neuma? Kako je moguće da je u zaljevu s tolikom koncentracijom ljudi tako čisto more i da se tu uzgajaju školjke? Zapazili smo neobične viseće betonske rive, kao i opasnu igru, odnosno "suživot" jet skijeva i kupača...

Nastavlja se...

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

NEUM 2 Suživot s kreativnim kaosom
Mnogi će ovaj bosanskohercegovački izlaz na more razumjeti i kao izlaz iz klasičnog hrvatskog zakonodavnog okvira. On to de facto i jest, iako de iure BiH ima doslovno prepisane dijelove hrvatskog zakonodavstva što se tiče sigurnosti plovidbe i još nekih ekoloških standarda. No je li tako u p…

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.