4 min. čitanja

ANTE PRANIĆ Rješenje za prometne gužve u Splitu kojim bi se prema nekim otocima stizalo i do 4 puta brže!

SPLIT/DRVENIK – Rasterećenje prometnih gužvi koje se zbog vječite nespremnosti i “iznenađenja” u špici sezone jednostavno dogode lokalnim vlastima na dalmatinskoj obali, teško je moguće bez opsežne pripreme i skupih, ali dugoročnih infrastrukturnih zahvata. No, vjerovali ili ne, za neke gradove alternativu je moguće primijeniti odmah ili gotovo odmah, a rješenje je pred nosom. Jedno takvo spasilo bi Split i Splićane, tu je desetljećima, a ignoriraju ga kako vlasti u Zagrebu, tako i one splitske i županijske. Na to je ovih dana ponovno podsjetio gradonačelnik Vrgorca, Ante Pranić.

Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca – Photo: Facebook

Jedino moguće prometno rasterećenje Splita i prometnica prema Splitu je aktiviranje potencijala druge najvažnije trajektne luke Splitsko-dalmatinske županije – trajektne luke Drvenik koja se nalazi na drugom kraju županije, podsjetio je još jednom Ante Pranić.

Splitske projektne gužve ne mogu se rješavati u Splitu

Svako ljeto se spominju nerješive gužve u splitskoj gužvi. Vi ste ponudili rješenje koje uopće nije u Splitu.

– Da, ponudili smo rješenje u obliku aktiviranja punog potencijala druge najvažnije putničke luke na području Splitsko-dalmatinske županije, a to je trajekna luka Drvenik koja se praktično nalazi na pola puta između Splita i Dubrovnika, a predstavlja najbržu poveznicu s srednjodalmatinskim otocima (Hvar, Korčula, Lastovo, Mljet). Osim toga, postoji pravomoćna lokacija dozvola Hrvatskih cesta i projekt povezivanja trajekne luke Drvenik s autocestom A1 (čvor Ravča). Realizacijom ovih projekata rasteretila bi se trajektna luka Split ali sve gradske prometnice oko Splita koje u konačnici vode do trajekne luke. Putnici koji žele ići na Hvar, Korčulu ili  Lastovo ne bi trebali izlaziti s autoceste na čvoru Dugopolje već bi nastavili putovati  do čvora Ravča koji se nalazi kraj Vrgorca, a tunelskim spajanjem, za što postoji projekt, dolazili bi direktno u luku Drvenik koja po svojim prostorno-planskim uvjetima ima mogućnost širenja. Ta ideja postoji još od 80-tih godina prošlog stoljeća iz projekta „Južni jadran“. Prometne gužve u Splitu se ne mogu rješavati u Splitu, jer prometnice Splita su zadani parametri i ne mogu se širiti zbog stambeno-poslovnih zona užeg dijela grada. Glavne trajektne luke za kvarnerske otoke se ne nalaze u Rijeci već u Brestovu i Valbiski, najbližim točkama prema Cresu i Rabu, mi to možemo postići s Drvenikom.

Neki projekti već postoje? Kako bi to izgledalo u praksi?

– Postoji pravomoćna lokacijska dozvola povezivanja trajektne luke Drvenik s autocestom A1, gotova je i studija utjecaja na okoliš, a koliko znam projektiraju se i luke u Drveniku i Sućurju. Također, jako bitno je napomenuti da se gradnjom ovog prometnog koridora otvara mogućnost razvoja punog turističkog potencijala ovog dijela Dalmacije, kao i popratnih infrastrukturnih objekata od javne vodoopskrbe do elektrovodova, što je izrazito bitno kada znamo činjenicu o nedostacima postojeće infrastrukture.

Photo: TZ Drvenik
Photo: TZ Drvenik
Photo: TZ Drvenik
Photo: TZ Drvenik
Photo: TZ Drvenik

Do četiri puta brže nego iz Splita

Postoje li neki izračuni o uštedama putnika, ili koliko bi to praktično rasteretilo Split, a koliko brže bi se stizalo na željenu destinaciju?

– Konketno, iz Drvenika na Korčulu se stiže 4 puta brže nego iz Splita, Hvar bi bio povezan dirketno s autocestom A1 preko ovog prometno-kopnenog kooridora, a također jako je bitno napomenuti budući europski kooridor 5C koji se spaja na našu autocestu A1 na čvoru „Nova sela“ koji je udaljen svega 30 km od čvora Ravča, a time i luke Drvenik.

Još malo o brojkama; što je potrebno danas napraviti, koliko bi to koštalo i koliko je vremena potrebno za realizaciju da se krene odmah?

– Potrebno je projektirati glavne projekte, ishoditi građevinsku dozvolu i osigurati oko 750 milijuna kuna za proširenje luke Drvenik i njenog diretnog povezivanja s austocestom A1. Za projektnu dokumentaciju je potrebna godina dana, a za realizaciju vjerojatno još dvije godine. Uvjeren sam da bi se sva ulaganja isplatila kroz cestarinu i kroz mnoge investicije koje bi se razvijale na ovom području zbog ovog prometnog koridora.

Što bi to donijelo ovom dijelu Dalmacije?

– Najveću prednost bi imao istočni i srednji dio otoka Hvara, otok Korčula i južno Makarsko primorje. Mi u Zabiokovlju bi bili tek mali kotačić, ali jako bitan jer imamo dovoljno prostora za razvoj popratnih uslužnih i gospodarskih sadržaja koji bi služili kao podrška razvoju turzima na obali i otocima.

Jurica Gašpar

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.