Analiza Zorana Vakule: "O studenome bez velike studeni i o prosječno još toplijoj jeseni"

Nakon izmjene toplijih i hladnijih razdoblja te suhih i kišovitih, ponegdje čak i snježnih, mjesec studeni je ne samo malo smanjio do njega znatnija pozitivna temperaturna odstupanja ovogodišnje jeseni, nego i većinom približio prosjeku dotadašnju sezonsku količinu oborine. I u najnovijoj prognozi za zimu mala je vjerojatnost velike dugotrajne hladnoće, analiza je Zorana Vakule za HRT.

Detaljnija analiza i službena klimatološka ocjena stručnjaka DHMZ-a vrlo vjerojatno će pokazati najveće pozitivno odstupanje u istočnoj Hrvatskoj, oko 1 °C, dok će ponegdje srednja mjesečna temperatura zraka biti i malo niža od višegodišnjih srednjih vrijednosti, primjerice u Zagrebu za 0,2 °C te u Dubrovniku za 0,1 °C, gdje je i listopad bio malo hladniji od prosječnog.

Dodatna zanimljivost - u ovo doba globalnog i lokalnog zatopljenja te klimatskih promjena posljednjih su se godina rijetko dogodila dva uzastopno barem malo hladnija mjeseca od prosjeka. U Zagrebu, primjerice, posljednji su put zabilježena u proljeće 2023. godine, a u Dubrovniku u proljeće 2022.

Štoviše, ovo je u Zagrebu tek četvrti put u ovome stoljeću da su i listopad i studeni iste godine imali negativna odstupanja od prosječnih vrijednosti - prije toga dogodilo se samo 2021., 2011. i 2007. godine.

U Dubrovniku još rjeđe - posljednji put 2007. godine, te u ovom stoljeću još i 2005.

Ukupna količina oborine u studenom 2025.

Ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je zabilježen i manjak u usporedbi s prosječnim vrijednosti - primjerice na sjevernom Jadranu te u Lici, pri čemu je u Gospiću studeni bio čak četvrti mjesec u nizu s manjkom oborine, ali i višak - zamjetniji na srednjem i južnom Jadranu.

Primjerice, 206 litara po četvornome metru malo je manje od prosjeka za studeni za Rijeku, ali je za Makarsku više od uobičajenoga kad se u studenome izmjeri 201 litra, te pogotovo u Čilipima 237 litara. Već i 190 litara u Dubrovniku je za oko 35 % više od prosjeka za tu meteorološku postaju u studenome. Dodatno zanimljivo, na postojećoj dubrovačkoj meteorološkoj postaji od početaka mjerenja 1961. godine, prvi put se dogodio neprekinuti niz kišnih dana u razdoblju od 16. do 27. studenoga!?

Jesen većinom toplija od prosječne, s raznolikom količinom oborine

No, dubrovački kišni niz u studenome samo je ublažio sušu koja je vladala u dotadašnjem dijelu jeseni, posebice u listopadu, pa je ukupna sezonska količina oborine oko prosječnih vrijednosti, kao i u Splitu, gdje su i studeni i listopad imali više oborine od prosjeka, ali je rujan bio prilično suh.

Istodobno je u Rijeci ovo bila 8. najkišovitija jesen! Posljednja kišovitija po ukupnoj sezonskoj količini oborine bila je 2023. godine, te prije nje u ovome stoljeću još samo 2016. i 2012. godine.

2025. iznadprosječno topla, ali ne kao prošla, u Rijeci i prilično kišovita

Preliminarna analiza odstupanja od srednje mjesečne temperature zraka i ukupne mjesečne količine oborine od siječnja do studenoga 2025.

I srednja temperatura zraka od siječnja do studenoga nije iznimna kao prošle godine, ali je i dalje pri vrhu najviših, s većinskim odstupanjem oko 1 °C iznad prosjeka. Pritom je u Zagrebu dosadašnji dio godine 5. najtopliji u povijesti mjerenja, u Dubrovniku i Rijeci 4. najtopliji; Osijeku, Gospiću i na Zavižanu 3. najtopliji; a u Splitu, na Marjanu samo je prošle godine prvih 11 mjeseci bilo toplije nego ove godine.

Preliminarna analiza ukupne količine oborine od 1. siječnja do 30. studenoga na malom broju postaja nije ukazala na neka velika odstupanja, osim u Rijeci gdje su prvih 11 mjeseci ove godine 5. najkišovitiji u povijesti, iza istog razdoblja 2023., 2016, 2013. i 1960. godine. No, detaljnija analiza možda pokaže još neka zamjetnija odstupanja.

Zoran Vakula