ALARMANTNO IZVJEŠĆE EUROPSKE KOMISIJE: Turizam gubi konkurentnost, cijene stanova u Hrvatskoj skočile 14%, a evo koliko ih je potpuno PRAZNO!

ZAGREB — Hrvatsko gospodarstvo nastavlja bilježiti snažan rast, no pred vratima su ozbiljni strukturni izazovi koji bi mogli usporiti dosadašnji ubrzani ritam lovljenja europskog standarda. Najnovije analize Europske komisije za 2026. godinu pokazuju da je realni BDP Hrvatske u 2025. godini porastao za snažnih 3,4%. Iako je to blagi pad u odnosu na 3,8% iz prethodne godine, Hrvatska je petu godinu zaredom premašila prosječni gospodarski rast Europske unije.

Ipak, iza ovih optimističnih brojki krije se nekoliko gorućih problema: inflacija koja je dvostruko viša od prosjeka europodručja, rastući fiskalni deficit, kronični nedostatak radne snage te dramatičan skok cijena nekretnina koji stambeno pitanje pretvara u prvorazredni politički izazov.

Pokretač je domaća potrošnja, ali turizam gubi konkurentnost

Dosadašnji uzlet snažno je poduprt integracijom u jedinstveno tržište, ulaskom u šengenski prostor i europodručje 2023. godine, te masivnim priljevom europskog novca. Glavni motor rasta u 2025. bila je domaća potražnja – visoka osobna potrošnja građana potaknuta rastom plaća i zaposlenosti, uz stabilne državne investicije.

Međutim, vanjskotrgovinska bilanca bilježi zabrinjavajući trend. Dok je izvoz robe značajno porastao, izvoz usluga u realnim je pojmovima potonuo. Komisija eksplicitno navodi kako je to izravna posljedica gubitka cjenovne konkurentnosti u turizmu posljednjih godina. S obzirom na to da turizam izravno pridonosi s čak 11,8% hrvatskom BDP-u (najviše u cijeloj Uniji), visoka ovisnost o stranim turistima ostaje jedna od najvećih ranjivosti domaćeg gospodarstva.

Inflacija divlja: Cijene hrane i ukidanje mjera ubrzali rast

Hrvatska se bori s inflacijom koja je znatno žilavija nego u ostatku Europe. U 2025. godini inflacija u Hrvatskoj popela se na 4,4%, dok je prosjek europodručja pao na ugodnijih 2,1%.

Zašto je hrvatska inflacija dvostruko viša? Glavni krivci su visoke cijene usluga koje minimalno padaju, ponovno ubrzanje rasta cijena hrane, ali i odluka Vlade da tijekom 2025. postupno ukine energetske potpore. Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku i novih pritisaka, početkom 2026. država je ponovno morala intervenirati i vratiti neka ograničenja, poput onih na cijene goriva.

Komisija se osvrnula i na vladino dugogodišnje zamrzavanje cijena prehrambenih artikala. Analiza pokazuje da su vladine kapice na cijene hrane (proširene na čak 100 kategorija proizvoda) privremeno usporile poskupljenja u 2022. i 2023. godini. No, od 2024. godine te su se cijene ponovno izjednačile s općim rastom. Bruxelles stoga otvoreno poručuje Zagrebu: vrijeme je za ukidanje ovih mjera jer one mogu štetno utjecati na lance opskrbe hrane, a fokus treba prebaciti na rješavanje stvarnih, korijenskih uzroka visoke inflacije.

Nekretninski balon: Cijene skočile 14,1%, trećina stanova prazna

Jedan od najalarmantnijih podataka u izvješću odnosi se na stambeno pitanje. Unatoč rastu prihoda građana, priuštivost nekretnina u Hrvatskoj i dalje se pogoršava. U 2025. godini zabilježen je eksplozivan rast cijena stambenih objekata od čak 14,1%.

Paradoks je u tome što cijene divljaju unatoč tome što je potražnja (uključujući i onu stranih kupaca) počela usporavati. Problem leži na strani ponude, i to zbog porazne statistike: gotovo 30% svih stanova namijenjenih za stalno stanovanje u Hrvatskoj potpuno je prazno. Nekretnine su blokirane u sferi kratkoročnog turističkog najma ili jednostavno stoje neiskorištene.

Komisija hvali prve korake nove Nacionalne stambene politike, poput poreza na nekretnine koje ne služe za stanovanje, ali upozorava na manjkavosti:

• Porez se trenutno razrezuje samo na prazne i kuće za odmor, i to prema lokaciji, a ne prema stvarnoj tržišnoj vrijednosti.
• Takav model zapravo ide na ruku vlasnicima visokovrijedne imovine i stvara distorzije na tržištu.
• Predlaže se uvođenje poreza temeljenog na tržišnoj vrijednosti i njegovo postupno proširenje na sve nekretnine, uz uvažavanje socijalnog statusa i platne moći građana.

Tržište rada: Žene pretekle prosjek EU-a, ali manjak radnika ne popušta

Na tržištu rada bilježe se povijesni rezultati, ali i jasni znakovi hlađenja. Stopa zaposlenosti u 2025. popela se na 74,4%, čime se Hrvatska gotovo izjednačila s prosjekom Unije. Posebno je zanimljiv podatak da je stopa zaposlenosti žena u Hrvatskoj (71,8%) po prvi put premašila prosjek EU-a (71,3%).

Nezaposlenost je pala na rekordno niskih 4,9%. Međutim, tržište je i dalje iznimno napeto. Iako je broj otvorenih radnih mjesta u odnosu na vrhunac iz 2024. godine blago pao, poslodavci u industriji, građevini i uslugama i dalje se grčevito bore za radnu snagu, što stabilizira imigracijske tijekove koji od 2023. uspijevaju preokrenuti dugogodišnji trend pada ukupnog broja stanovnika.

Proračunski minus probio granice, obrana guta milijarde

Snažna državna potrošnja uvela je javne financije u crvenu zonu. Zbog masovnih investicija, ali i velikog rasta proračunskih izdataka za plaće u javnom sektoru, mirovine i socijalna davanja (poput inkluzivnog dodatka), proračunski deficit Hrvatske u 2025. godini probio je maastrišku granicu od 3% BDP-a.

Hrvatska se obvezala na fiskalnu konsolidaciju do 2028. kako bi primarni strukturni balans dovela u red i zadržala javni dug ispod 60% BDP-a. U uvjetima stisnutog fiskalnog prostora, EK predlaže hitnu reviziju rashoda u zdravstvu i obrazovanju, gdje trošimo puno, a rezultati su nam ispod prosjeka EU-a.

S druge strane, izdvajanja za vojsku snažno rastu. Na zahtjev Zagreba aktivirana je posebna "nacionalna izuzetna klauzula" unutar EU pravila kako bi se omogućila veća obrambena potrošnja. Nakon što je u 2024. i 2025. trošila 1,5% BDP-a na obranu, procjenjuje se da će u 2026. taj udio porasti na 1,6%.

U sklopu europskog plana ReArm Europe, Vijeće je odobrilo zahtjev Hrvatske za čak 1,7 milijardi eura zajmova kroz inicijativu SAFE za nabavu vojne opreme. Dodatno, milijuni iz kohezijskih fondova i Mehanizma za oporavak preusmjeravaju se preko HBOR-a u stratešku vojnu mobilnost (tzv. infrastrukturu dvostruke namjene) i nadzor granica.

Porezne rupe: Država gubi 3,5 milijardi eura kroz povlastice, siva ekonomija na 29.7%

Izvješće donosi i oštre kritike na račun poreznog sustava. Ukupni porezni rashodi (olakšice, izuzeća i niže stope) u 2023. iznosili su golemih 3,5 milijardi eura, odnosno preko 12% svih poreznih prihoda. Čak dvije trećine tog iznosa (2,2 milijarde eura) odlazi na snižene stope PDV-a.

Bruxelles upozorava da su snižene stope PDV-a neučinkovite jer "pomažu i bogatim kućanstvima", a istovremeno otvaraju prostor za utaju poreza i manipulacije. Umjesto širokih poreznih olakšica, predlaže se njihovo ukidanje i uvođenje strogo ciljanih socijalnih davanja za najugroženije.

Iako je pohvaljena digitalizacija i uvođenje sustava "Fiskalizacija 2.0" (obvezni e-računi u realnom vremenu), što je smanjilo jaz u naplati PDV-a na 7,7%, ukupna slika je i dalje siva. Procjenjuje se da siva ekonomija u Hrvatskoj drži nevjerojatnih 29,7% BDP-a, što je i dalje među najvišim razinama u cijeloj Europskoj uniji.

Europa upumpava povijesne iznose, ali lokalna birokracija kaska

Hrvatska je među najvećim dobitnicima europske solidarnosti. Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost (RRP) Hrvatskoj je na raspolaganju 10,04 milijarde eura (čak 12,9% BDP-a iz 2023. godine). Do kraja ožujka 2026. država je povukla čak 73% tog iznosa (7,3 milijarde eura). Kroz kohezijsku politiku osigurano je dodatnih 8,7 milijardi eura do 2027. godine.

Ipak, novac ne rješava sve. Dok su reforme na nacionalnoj razini pokrenule digitalnu osobnu iskaznicu, energetsku obnovu milijuna kvadrata i spajanje lokalnih vodovoda, ključna kočnica ostaje niska administrativna kapacitiranost na lokalnim razinama te golemi rascjep među regijama.

Slikovito, dok je Zagreb u 2024. godini dosegnuo 131% prosjeka životnog standarda EU-a, pojedine županije u Panonskoj Hrvatskoj (Slavonija) i dalje žive na manje od polovice europskog prosjeka, što stvara opasne regionalne podjele i potkopava dugoročnu održivost hrvatskog gospodarskog čuda, piše između ostalog, u izvješću Europske komisije za Hrvatsku.

D.G.