Znanstvenici pronašli više od tisuću bačvi nuklearnog otpada u Atlantiku!

U potrazi za nuklearnim otpadom odloženim prije nekoliko desetljeća, znanstvenici su otkrili i locirali više od tisuću bačvi u sjeveroistočnom Atlantiku. To je najavio glasnogovornik francuske istraživačke organizacije CNRS.

Međunarodni istraživački tim krenuo je sredinom lipnja iz Bresta u zapadnoj Francuskoj na svom brodu "L'Atalante" do područja potrage u zapadnoeuropskom bazenu Atlantika.

Četiri tjedna tamo žele tražiti bačve za nuklearni otpad i vidjeti kakav utjecaj imaju na lokalni ekosustav. Sudjeluje i istraživač s Instituta za ekologiju ribarstva Thünen u Bremerhavenu.

Stotine tisuća bačvi s nuklearnim otpadom završile su u oceanu prije mnogo godina

Između 1950-ih i 1980-ih, brojne su zemlje odlagale nuklearni otpad u ocean. Dubine oceana, daleko od obale i ljudske aktivnosti, činile su se jeftinim i lakim rješenjem za odlaganje onoga što je proizvedeno u industrijskom razvoju i laboratorijima - barem tamo gdje se ocean smatrao geološki stabilnim.

U to se vrijeme malo znalo o životu u svjetskim oceanima. Tek 1993. godine konačno je zabranjeno odlaganje nuklearnog otpada u ocean. Smatra se da se samo u sjeveroistočnom Atlantiku nalazi najmanje 200.000 barela - na dubinama od 3000 do 5000 metara.

Stručnjaci žele stvoriti kartu s bačvama

Međutim, nije poznato gdje se točno nalazi nuklearni otpad. Ne zna se puno o stanju bačvi ili o tome leže li pojedinačno ili u skupinama. Stoga je 21znanstvenik trenutno u pokretu na području gdje je vjerojatno završila polovica otpada.

Tim želi izraditi kartu nalaza nuklearnih bačvi i uzeti brojne uzorke vode, tla i životinja. Podržava ih autonomni ronilački robot Ulyx, koji između ostalog ima kameru za 3D slike i sonarni sustav za lociranje objekata sa zvukom.

Patrick Chardon, voditelj projekta NODSSUM (Nuclear Ocean Dump Site Survey Monitoring), pretpostavlja da će radioaktivnost u velikoj većini nuklearnog otpada u sjevernom Atlantiku praktički nestati nakon otprilike 300 do 400 godina. Međutim, spremnici su dizajnirani da izdrže pritisak dubina, ali ne i da zapravo zadrže radioaktivnost. Nuklearni fizičar sumnja da je radioaktivnost mogla neko vrijeme bježati iz spremnika.

D.G.