>
  6 min. čitanja

Zmijolike zvijeri s dna Jadrana

Zmijolike zvijeri s dna Jadrana
Foto: Luka Kolovrat / Facebook / Twitter / Pixabay / Podvodni.hr

Znate li da je krv jegulje otrovna, mlade jegulje su prozirne, ugor je najveća jeguljolika riba na svijetu, murina je u stanju napasti podvodnog ribolovca, a riba pojas ili kaiš je najduža koštunjača s 11 m? Jadran krije brojne tajne, a mi ćemo u suradnji sa stručnjacima portala Podvodni.hr otkrivati jednu po jednu. Ovaj put se uvlačimo u nelagodan svijet zmijolikih jadranskih vrsta.

Ugor

Najveća jeguljolika riba na svijetu. Na stranici IGFE piše da je najveći ulovljeni ugor 60,44 kg, enciklopedija govori o težini 110 kg a neki strani novinari pretjeruju i sa većim kilažama. Skloniji smo vjerovati da je ovaj prvi iznos otprilike najbliži istini, naravno nemoguće je znati maksimalnu težinu, pa i starost. Jedan veliki ugor, nešto manji od 60 kg, ulovljen je prije samog mrijesta. Procjenjena starost tog ugora koji je bio pri kraju svog života bila je 23 godine, a od ukupne težine čak 3 kg išlo je na jajašca.

Ugor (lat. Conger conger) – Foto: Luka Kolovrat / Gorgonija

Jegulja

Narodni nazivi za jegulju su i angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. Anguilla anguilla) riba je iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae). Ova vrsta je jedina vrsta iz svoje porodice koja nastanjuje našu obalu. Može živjeti jako dugo, do 88 godina, a naraste do 133 cm duljine i više od 6,5 kg težine. Jegulje koje žive u Europi nisu spolno zrele, a spolno sazrijevanje se dešava u dobi 6-30 godina, ovisno o spolu i području. Boja im se tada mijenja u srebrenkastu s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči, produljuje im se čeljust, te odlaze u more. Prestaju se hraniti, te im se crijeva skraćuju i ostavljaju više mjesta u utrobi za spolno zrele gonade. Počinju putovanje prema Sargaškom moru, a putem se skupljaju u jata. Putovanje traje i po godinu dana, a po dolasku u Sargaško more, jegulje se mrijeste i ugibaju. Mriještenje se odvija krajem zime i početkom proljeća, na većim dubinama, od 400 – 2500 m. Larve putuju natrag prema Europi koristeći Golfsku struju, a put traje 7-11 mjeseci, ponekad i do 3 godine. Putem se razvijaju u male bočno spljoštene i posve prozirne zmijice. Dolaskom na odredište, mijenjaju izgled u male jegulje i ulaze u slatku vodu, tj, na ušća i u rijeke.

Jegulja (lat. Anguillidae) – Foto: Max foto sub / Podvodni.hr / Facebook

U knjigama o ribama i ribolovu možete pročitati upozorenja kako je krv jeguljolikih vrsta otrovna. To se najviše odnosi upravo na samu jegulju, a u manjoj mjeri i na ostale ribe kao što su ugori i murine. Radi se o ihtiotoksinu, bjelančevini zvanoj albumin koja u određenoj količini može uzrokovati efekte slične zmijskom otrovu. Da bi došlo do trovanja moramo nekako popiti svježu krv jegulje. Nakon što su sva svojstva otrova ispitana na zečevima i psima jedan je Nijemac početkom 20. stoljeća testirao otrov na sebi i pomiješao vino i krv jegulje. Ubrzo je došlo do grčeva, povraćanja, vrtoglavice, nepravilnog rada srca, osjećaja gušenja. Smrtonosno bi bilo samo kada bi gram ove bjelančevine uštrcali direktno u žilu. Postoji opasnosti upala i snažne boli u očnoj sluznici ukoliko trljamo oči rukama natopljenima krvlju jegulje. Otrov se razgrađuje temperaturom od 60 °C.

Jegulja stara samo 19 dana, sa vremenom će poprimiti izgled jegulja kakve poznajemo. Šteta što ne zadrže ovaj simpatičan izgled i kad odrastu – Foto: Podvodni.hr

Murina

Murine (lat. Muraena) su ribe, iako izgledom podsjećaju na zmiju. Rod obuhvaća 10 vrsta. Nema ljusaka kao ni njezin rođak ugor, a leđna, analna i repna peraja srasle su u jedan nabor koji ide duž tijela. Prsnih i trubšnih peraja uopće nema. Koža murine ima lijepe boje i prekrivena je sitnim pjegama. Murina je danju skrivena u pukotinama podvodnih stijena odakle joj viri samo glava. Nećemo često danju vidjeti murinu kako pliva, više vremena provode u rupama nego na otvorenom.

Neprestano otvorene ralje pune oštrih zuba djeluju stravično. Murine mogu biti duže od 1 metar, zmijolike su, imaju oštre zube, a ponekad, iako vrlo rijetko, napadnu i podvodnog ribolovca. Zbog toga nije svakome ugodno vidjeti je van rupe.

Murina (lat. Muraena) – Foto: Pixabay

Crna murina (Gymnothorax unicolor) jedna je od tri vrste murina koje možemo pronaći u Jadranu. Primijetite da murinu nije briga što je naslonjena na ježa. Koža joj je čvrsta i debela a stanice kože proizvode veliku količinu zaštitne sluzi. Murine teško mogu izderati kožu na nešto oštro jer su prilagođene životu u uskim procjepima.

Crna murina (lat. Gymnothorax unicolor) – Foto: Roberto Fermo

Pojas

Ako vas netko pita koja je najduža riba koštunjača na svijetu odgovor je riba koju se u hrvatskoj literaturi naziva “pojas” (Regalecus glesne), koja naraste do 11 metara dužine. Ova riba pliva tako što joj je rep okrenut prema dnu a glava prema sunčevom svjetlu, odnosno površini mora. Gledajući prema površini promatra obrise meduza i račića kojima se hrani. Živi u većim dubinama oceana ali i Mediterana.

Iako se još davno jedan mrtvi pojas pronašao na plaži talijanske strane Jadrana, 2009. godine po prvi put je potvrđena prisutnost ove ribe kod nas. To se zbilo u Stobreču kada se jedan manji primjerak pred kupačima nasukao na plažu. Nakon ovog događaja pronađene su i larve pojasa na otvorenom moru Jadrana.

Nasukavanje ribe na obalu, kao na ovoj slici sa Pacifika, je daleko najčešći način promatranja ribe pojas. U Japanskoj mitologiji vjerovalo se da su one glasnice morskih zmajeva a nasukani pojas predznak snažnog potresa. Pravi razlog zašto se ponekad ove ribe nasukaju ne možemo znati s obzirom da se ne love ribe koje se nisu nasukale pa nemamo dovoljno primjeraka s kojima bi nasukane usporedili.

Pojas (lat. Regalecus glesne) – Foto: Twitter

Mač

U knjigama ćete naći zmijičnjak ali gotovo svi koriste naziv mač. U Jadranu postoje dvije takve vrste riba (Trichiuridae) i obje borave u dubinama Jadrana gdje plivaju u velikim jatima. Glavna odlika ovih riba je da plivaju okomito, odnosno glavom prema površini mora a repom prema dnu. Dvije vrste je lako razlikovati ali samo ako im vidite rep, jedna ga ima a druga nema, koja je onda vrsta na ovoj slici?

Mač (lat. Trichiuridae) – Foto: S. Grand Zmija dugonoska

Zmijka dugonoska

Ponekad za vrijeme ronjenja naiđemo na tragove po pijesku i ne znamo tko ih je ostavio. Evo jednog od kandidata koji ostavlja tragove. To je riba zvana zmija dugonoska (Apterichtus caecus). Ova riba bude duga samo 60 cm. U Jadranu obitava još sličnih zmijolikih ribljih vrsta a najčešća je zmija zubuša (Ophisurus serpens) koja naraste do 4 metra u dužinu. Po danu ih ne vidimo jer se zakopaju.

Zmijka dugonoska (lat. Apterichtus caecus) – Foto: Wikimedia

Ophichthus rufus

Broj ribljih vrsta u Jadranu popeo se za još jednu, Ophichthus rufus. Riba je ulovljena udicom na 40 metara pa objavljena u Facebook grupi Morski ribolov. Riba je peta vrsta iz porodice zmijki (Ophichthidae) koja je pronađena u našem moru. Sve vrste zmijki su aktivnije noću dok se danju zakopavaju u mekano morsko dno.

Ophichthus rufus – Foto: Oliver Dragojević / Morski ribolov / Facebook
Jedroglavka (Lophotes lacepedei) – Foto: ‎Giannis Giovos

Jedroglavka

Na slici je rijetka i neobična riba iz dubina zvana jedroglavka (Lophotes lacepedei) koju se obično pronađe kada bespomoćno zaluta u plićak i nasuče se na obalu. U Jadranu je bilo nekoliko slučajeva kada bi se zateklo ovu ribu na taj način. Zanimljivo je i kako, poput lignje, kada osjeti opasnost pusti crnilo.

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.