Zašto je privatan postao jedini legalni pristup dubrovačkoj plaži Gjivovići?

"Bio je jednom jedan park u kojem smo se igrali i ljubili. Park kroz koji smo dolazili na plažu. Uvijek je bio naš i vaš, javni prostor za sve ljude" - navode iz stranke Srđ je Grad.

U hladu čempresa i borova stvarale su se mnoge trajne uspomene, tu je predivan pogled na Lokrum i Porporelu i ono nešto neprocjenjivo, zajedničko dobro, ono dostupno svima.

- A onda je došla 2006., u godini HDZ-a. Procijenili su neprocjenjivo zemljište i krenuli prepuštati javno privatnome. Prepustili ono što se ne poklanja ni za sva blaga svijeta. Danas je taj prostor simbol sustavnog zanemarivanja javnog radi privatnog. Ono neprocjenjivo – javni park, dječje igralište i slobodan pristup pomorskom dobru – svedeno je na predmet vlasničkih kalkulacija. U svega nekoliko godina javni prostor postao je privatni interes, a s njime je privatan, postao i jedini legalni pristup plaži Gjivovići - nastavljaju iz stranke Srđ je Grad te ističu izostanak pravovremene reakcije Grada, nejasne nagodbe koje ne štite interes građana te kontinuirano pogodovanje „investitorima“ nauštrb javnog prostora.

Kritici se pridružio i dubrovački aktivist i borac za slobodu pomorskog dobra Igor Legaz.

- Da je mene pitao što da uradi,  ja bih gradonačelniku kazao da obavezno ožalbi presudu (P-191/20) o razvrgnuću suvlasništva vrhu parka Gjivović (gradonačelnik se nagodio prije pravomoćnosti), rekao bih mu, također, da "ne dira" žalbeni stadij parnice (Gž-734/24) u kojoj je Grad Dubrovnik ishodio nepravomoćnu presudu (P-77/20) o pravu sukorištenja parka Gjivović (gradonačelnik je, međutim, povukao tužbu u žalbenoj fazi parnice), a u parnici (P-47/25) radi naknade troškova uređenja parka Gjivović i gradnje novih skala do kupališta Gjivović, gradonačelnik je svakako trebao  izjaviti žalbu protiv dijela presude (P-767/14), a nikako "pustiti" da pravomoćnim postane dio presude kojom je naloženo Gradu Dubrovniku naknaditi Braslavu Turčiću troškove gradnje novih skala iznad opasne jame (valja uočiti da taj pravomoćan dio presude nije spomenut u nagodbi).  U cijeloj sumornoj priči o "gubitku parka Gjivović", postoji ipak jedna nada,  koja je ostvariva,  ali uz uvjet da Grad Dubrovnik napokon posegne za pravnim korakom u interesu građana i to u upravnom postupku određivanja granice pomorskog dobra,  koji je Grad Dubrovnik pokrenuo zahtjevom od 14.06.2023 - rekao je Igor Legaz iz "Divlje lige" te dodaje kako je Grad Dubrovnik zamislio da granica pomorskog dobra potpuno "zaobiđe" park Gjivović!

- Upozoravali smo na trenutke kada je Grad povukao žalbu, kada se propustio žaliti, kada nije intervenirao iako je to bio dužan učiniti, te kada unutarstranačka vertikala HDZ-a nije bila spremna riješiti pitanje vlasništva u interesu građana.Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća postavili smo gradonačelniku jasno pitanje:

“Tko je odgovoran za to što je Grad izgubio 3,82 %, a Republika Hrvatska 10,68 % suvlasničkog udjela – ukupno 14,5 % – u katastarskoj čestici površine 3.481 m²?” Taj udio iznosi više od 500 m² – površinu dostatnu za odvajanje južnog dijela parcele parka i za uknjižbu na jedini stvarni pristupni put koji je postojao prije nego što je izgrađen novi, bespravni put. Građani imaju pravo znati zašto više nemaju park i legalni prilaz pomorskom dobru. Tko je taj koji je izdao javni interes i radi kojeg nemamo više udjela u parku? Park Gjivović nije pitanje vlasništva. Park je pitanje političke odgovornosti i odnosa prema javnom dobru - dodaju iz stranke Srđ je Grad.

Što je rješenje?

Igor Legaz smatra da bi se gradonačelnik Franković mogao "izvući" iz izuzetno neugodne situacije,  tako da u upravnom postupku Dubrovačko Neretvanske županije, klasa:  934-01/23-01/32, preinači zahtjev od 14.06.2023. pa da priloženu kartu s predloženom granicom pomorskog dobra,  zamijeni novom kartom, na kojoj će granica pomorskog dobra "presjeći" park Gjivović "od vrata do vrata".

- Radi velikog interesa javnosti,  gradonačelnik bi trebao na sjednici Gradskog vijeća, žurno prezentirati preinačen zahtjev s izmijenjenim prijedlogom granice pomorskog dobra za širu zonu kupališta Gjivović.   Pojas pomorskog dobra, od kupališta villa Shahrazade do kupališta Villa Dubrovnik, treba obuhvatiti cjeline katastarskih čestica 4858/2, 4857, 4859, 4860, 4863/1, 4863/2, 4861, 4864, 4868, 4870/1, 4869, 4851, 4862/1 i 4878, sve k.o. Dubrovnik (nova izmjera), jugozapadni dio k.č.  4862/2 k.o. Dubrovnik (nova izmjera) razdijeljena "morskim" rubom mocire, te jugozapadni dio k.č. 4866 k.o. Dubrovnik (nova izmjera) razdijeljena "kopnenim" rubom pješačke staze ("od vrata do vrata"), tako da pješačka staza u parku Gjivović, kao i pripadajuća vrata, budu u pojasu pomorskog dobra - zvršava Legaz.

J.T.