Zaštita morskih predatora rješenje je za invazivne vrste

Klimatske promjene i zagrijavanje mora teme su o kojima često pišemo. Zagrijavanje mora prate i promjene u morskom ekosustavu, tj. pojava invazivnih vrsta između ostalog. Kako kontrolirati njihovu populaciju?

Odgovor bi se mogao nalaziti u morskim predatorima! Uzmimo primjer vatrenjače, koja je trenutačno najveća prijetnja jadranskom ekosustavu. Vatrenjača se, kako ističu znanstvenici, prilagodila nevjerojatno brzo, a u nekim dijelovima Mediterana – poput Cipra i Grčke – već je istisnula autohtone vrste.

– Vatrenjača je trenutno najveća prijetnja u jadranskom ekosustavu. U regijama bližim Sueskom kanalu već je potpuno izdominirala - upozorava za HRT Danijel Kanski, savjetnik za ribarstvo.

Sve dodatno pogoršava činjenica da vatrenjača u Jadranu nema prirodne neprijatelje. U njezinom prirodnom staništu brojnost joj kontroliraju veliki predatori – kojih u Jadranu više gotovo i nema zbog prelova.

Izuzeci su hobotnice i kirnje, no ipak u većini područja vatrenjača je bez konkurencije. Jedan od načina borbe protiv širenja vatrenjače zato je upravo povećanje broja velikih morskih riba kroz uspostavu zaštićenih područja.

– Promoviramo koncept morskih rezervata kao područja s velikim ribama i predatorima. Samo tako možemo dugoročno očuvati ravnotežu u ekosustavu, zaključuje Kanski.

U suprotnom, borba protiv vatrenjača mogla bi, kažu stručnjaci, postati borba s vjetrenjačama!

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

VIDEO Otrovna vatrenjača naselila i Nacionalni park Kornati!

Tijekom redovnog monitoringa stručna služna NP Kornati prvi put se susrela sa ribom vatrenjačom na svom području. Riječ je o invazivnoj vrsti (Pterois miles) koja je u Sredozemno more došla iz Crvenog mora preko Sueskog kanala. S obzirom na rijetke prirodne neprijatelje vrlo brzo kolonizira novo područje. Visoka stopa predacije

Morski HRJurica Gašpar