Zapovjednik i kapetan – Razlika koja se često zanemaruje

S obzirom na dugogodišnje zapovjedno iskustvo, kraću funkciju državnog službenika u pomorskoj upravi te stalnu prisutnost u sektoru, ističem važnost jasnoće u razlikovanju ovih temeljnih pojmova, koji čine srž profesionalnog identiteta u hrvatskom i međunarodnom pomorstvu.

Srž profesionalnog identiteta u hrvatskom i međunarodnom pomorstvu

U pomorskoj terminologiji danas često dolazi do pogrešnog poistovjećivanja dvaju pojmova: zapovjednik broda i kapetan. Iako se u svakodnevnom govoru ponekad koriste kao sinonimi, u stvarnosti označavaju dva različita profesionalna identiteta, s potpuno različitim odgovornostima i pravnim utemeljenjem.

Tko je zapovjednik broda?

Zapovjednik broda je najviši autoritet na plovilu, odgovoran za:

• sigurnost posade, putnika, plovila i tereta
• navigaciju i upravljanje brodom
• poštivanje svih međunarodnih i nacionalnih propisa
• operativno i administrativno vođenje broda
• komunikaciju s lukama, agentima, inspekcijama i kompanijom

Da bi netko postao zapovjednik, mora imati STCW A-II/2 licencu – što je najviša pomorska kvalifikacija, te značajno iskustvo u plovidbi.

Mitovi i stvarnost zapovjedničkog posla

Zvanje zapovjednika još uvijek je često obavijeno romantičarskom slikom:

• egzotična putovanja
• luksuzna kabina
• potpuna kontrola

Međutim, stvarnost je daleko zahtjevnija:

1. Ogromna odgovornost

• Zapovjednik osobno potpisuje sve dokumente vezane za brod
• Pogreške imaju teške posljedice – pravne, financijske, pa i kaznene

1. Izolacija i stres

• Rad bez prekida, 24/7
• Dugotrajna odsutnost od obitelji
• Osjećaj odgovornosti koji rijetko popušta

1. Stroga regulativa

• Zapovjednik nije „gazda“, nego izvršitelj strogih međunarodnih normi: ISM, ISPS, MARPOL, SOLAS
• Pod stalnim je nadzorom kompanija, klasifikacijskih društava i vlasti

Tko je kapetan u administrativnom kontekstu (MMPI)?

Danas, kapetan je funkcija državnog službenika u sustavu pomorske uprave, unutar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI), točnije u lučkim kapetanijama i ispostavama.

Njegove zadaće uključuju:

1. Sigurnost plovidbe – tehničke inspekcije brodova, zabrane isplovljavanja
2. Administrativni nadzor – izdavanje brodskih knjižica, ovjera dokumenata
3. Pomorske nesreće – provođenje istraga, sastavljanje zapisnika
4. Vođenje registara – upisnici brodova, jahti i pomoraca
5. Međuresorna suradnja – s carinom, policijom, lučkom upravom
6. Hitne intervencije – koordinacija SAR operacija, havarija i zagađenja

Da bi netko obnašao tu funkciju, mora imati:

• položen zapovjednički ispit
• završen državni ispit za pomorsko-administrativne službenike
• poželjno višegodišnje zapovjedno iskustvo

Milo Miklaušić, kap.