Zagonetni blok u podmorju otoka Oliba

Prije nekoliko dana ponovno sam posjetio jedan izuzetno zanimljiv kameni blok koji se nalazi u plićaku otoka Oliba, nedaleko od . Šipa Na prvi pogled djeluje kao nešto iz svijeta stripa Marti Misterija – kao da je pao iz NLO-a. Svojom pravilnom formom i glatkim površinama doima se gotovo nestvarno u prirodnom okolišu.

Blok ima dimenzije približno 2 x 0,7 x 0,7 metara, što mu daje volumen od oko 0,98 kubičnih metara. Iako ne mogu sa sigurnošću tvrditi o kojem je materijalu riječ, izgleda poput mramora. Ako bi se potvrdilo da je riječ o mramoru (gustoće oko 2.700 kg/m³), njegova težina bi bila gotovo 2.650 kilograma – što otvara mogućnost da se radi o nedovršenom sarkofagu ili drugom već pripremljenom kamenom elementu iz antičkog vremena. No, to i dalje ostaje u domeni pretpostavki.

Ono što nije pretpostavka jest prisustvo antičke keramike u njegovoj neposrednoj blizini. Preliminarna datacija ukazuje na rimski period, razdoblje u kojem je Olib, kao i šire zadarsko područje, bio dio trgovačkog i pomorskog sustava Rimskog Carstva. Brojni arheološki nalazi iz tog vremena potvrđuju intenzivnu izgradnju, plovidbu i gospodarsku aktivnost.

Blok je s površine teško uočljiv jer svojim izgledom imitira okolne stijene koje su geološki izražene u prugama i naborima. Nažalost, primjetni su i tragovi stare devastacije – ogoljene stijene ukazuju na vađenje prstaca, što, iako nije nedavno, ipak govori o ljudskom utjecaju.

Smatram da bi ovaj lokalitet mogao postati zanimljiva i jedinstvena kulturno-ronilačka atrakcija. Uz relativno mali trud – postavljanje bove usidrene u okolno stijenje i QR koda s interpretativnim sadržajem – turisti bi mogli sigurno zaroniti (na dah ili s opremom) i istražiti lokalitet. Skeniranjem koda mogli bi doznati više o ovom “zagonetnom bloku”, njegovim mogućim funkcijama i arheološkom kontekstu.

Povrh toga, nije teško organizirati mali edukativno-istraživački projekt: pomoću ronilačkih balona i dinamometra mogla bi se točno izmjeriti masa bloka, a usporedbom s volumenom dobila bi se njegova gustoća, što bi dodatno pomoglo u identifikaciji vrste kamena. Takvi projekti postoje drugdje u svijetu – vrijeme je da ih pokrenemo i kod nas.

Projekt bi bio jeftin, održiv i edukativan: potreban je ronilački tim, informatičar za sadržaj i minimalno godišnje održavanje bove. Ne treba se naplaćivati, ali bi ostavio snažan dojam – nešto o čemu bi turisti pričali i nakon povratka s odmora, šireći priču o Olibu.

Za ovaj blok znamo već nekoliko godina. Bio je predmet interesa i istraživanja – slovenski arheolog Rok Humerca  ga je evidentirao i proslijedio informacije dalje. Meni ga je osobno pokazao prije nekoliko godina. Do sada smo ga snimali samo GoPro kamerom, no ovih dana konačno sam ga i fotografirao.

Blok je u međuvremenu dokumentirala i ekipa Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, ali unatoč svemu – i dalje ostaje:
Zagonetni blok Oliba.

Vedran Dorušić