Više od gastronomske poslastice: Splitski znanstvenici u utrci za spas jadranske kamenice

SPLIT – Većini građana prva je asocijacija na kamenicu vrhunski gastronomski užitak i cijenjena morska delicija. Međutim, ova školjka u morskom ekosustavu ima znatno važniju ulogu: njezini grebeni pružaju stanište brojnim morskim organizmima, dok neprekidnim filtriranjem vode izravno pridonose čistoći i stabilnosti cijelog sustava.

Nažalost, slika na europskim obalama sve je alarmantnija. Prirodni grebeni europske plosnate kamenice masovno nestaju, a na mnogim se područjima ova vrsta već smatra funkcionalno izumrlom. Iako je Jadran jedno od rijetkih preostalih utočišta s prirodnim i uzgojnim populacijama, znanstvenici upozoravaju na zabrinjavajuće promjene koje su zabilježene i u našim vodama.

Projekt POPOyster: Znanstveni odgovor na krizu

Kako bi spriječili daljnji pad i postavili temelje za obnovu ove vrste, stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pokrenuli su opsežna istraživanja u sklopu projekta POPOyster, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).

Sustavnim terenskim radom, uzorkovanjem i modernim podvodnim snimanjima pomoću daljinski upravljanih ronilica (ROV), splitski su znanstvenici analizirali stanje prirodnih i uzgojnih populacija. Rezultat njihovog rada su dva nova znanstvena rada posvećena europskoj plosnatoj kamenici:

Obnova prirodnih populacija: Analizom povijesnih podataka i stanja u sjevernom Jadranu, znanstvenici su definirali konkretne, znanstveno utemeljene smjernice za obnovu njezinih staništa. Rad je objavljen OVDJE.

Optimizacija uzgoja: Praćenjem reproduktivnog ciklusa i prihvata mlađi na pet uzgajališta duž istočnog Jadrana, utvrđeno je da uspješnost prihvata iznimno ovisi o dubini i lokalnim morskim uvjetima. Zbog toga se vrijeme i dubina postavljanja kolektora moraju individualno prilagoditi svakom uzgajalištu. Rad je dostupan OVDJE.

Građani kao ključni saveznici u istraživanju

U borbi za očuvanje jadranskih kamenica iznimno je važna i uloga javnosti. Iz Instituta ističu kako su im dosadašnje dojave građana bile od neprocjenjive važnosti pri otkrivanju novih lokacija i usmjeravanju terenskih istraživanja.

Prijavite nalaz kamenice: Svi koji primijete kamenice u moru mogu dojaviti lokaciju putem službene aplikacije OVDJE.

Iz Instituta naglašavaju da se podaci o prijavljenim lokacijama ne objavljuju javno – oni služe isključivo znanstvenicima za obilazak terena, provjeru nalaza i prikupljanje istraživačkih podataka.

D.G.