Velika analiza vezova u PGŽ: Više od 700 mjesta u lukama zjapi prazno dok tisuće građana godinama čekaju na red!

Ova analiza ispituje kako županijske lučke uprave Primorsko-goranske županije (PGŽ) dodjeljuju stalne komunalne vezove – tj. mjesta u lukama za plovila lokalnih stanovnika. Predmet istraživanja su pravne nesukladnosti, nedostatak transparentnosti i operativni problemi u funkcioniranju tog sustava.

Paradoks popunjenosti luka Na listama čekanja za komunalne vezove ŽLUK-a (23 luke) čeka između 1.100 i 1.300 podnositelja zahtjeva – a istovremeno je oko 27 % od ukupno 2.668 stalnih komunalnih vezova prazno. Najdrastičniji primjer je Punat: 37 slobodnih vezova uz aktivnu listu od 64 čekatelja.

Kršenje obveze javne objave Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML, NN 83/23) izričito obvezuje lučke uprave da javno objave liste čekanja i sklopljene ugovore s imenima vlasnika i registarskim oznakama plovila. Unatoč tome, veliki broj luka objavljuje samo anonimizirane kodove ili ne objavljuje ništa – što je izravno kršenje čl. 129 st. 7 ZPDML-a. Pozivanje na GDPR kao razlog anonimizacije nije pravno utemeljeno.

Bodovni sustav bez zakonske osnove

Pravilnik PGŽ uveo je bodovni sustav dodjele vezova koji nije propisan ni zakonom ni nadređenim pravilnicima. Ocjenjuju se, između ostalog, tip plovila, godine prebivanja i duljina boravka plovila – kriteriji podložni arbitrarnoj procjeni i manipulaciji. Čak i regulatorni prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) predviđa jednostavniji sustav: red zaprimanja zahtjeva uz prednost za lokalne stanovnike.

Nasljeđivanje prava na vez

Pravilnik PGŽ dopušta nasljeđivanje prava na stalni vez, čime se uvodi nasljedni privilegij na korištenje javnog dobra – što je u koliziji s načelom da je pomorsko dobro izvan pravnog prometa.

Regulatorni vakuum

Novi provedbeni pravilnik MMPI još nije donesen, pa lučke uprave popunjavaju pravnu prazninu vlastitim internim pravilnicima nejednake pravne kvalitete. To je izravni uzrok fragmentirane i nejednake prakse diljem Jadrana.

Što treba učiniti?

Analiza predlaže trojaku akciju:

1. Hitno – uskladiti objavu lista čekanja s ZPDML-om: objaviti imena vlasnika i registarske oznake plovila, datirati sve dokumente i uvesti jedinstveni digitalni registar umjesto gomile nepovezanih PDF-ova.
2. Kratkoročno – revidirati Pravilnik PGŽ: zamijeniti bodovni sustav redom zaprimanja, urediti nasljeđivanje prava, sanirati duplikate u evidencijama i odmah dodijeliti slobodne vezove osobama na listi čekanja.
3. Sustavno – pritisnuti MMPI da što prije donese standardizirani provedbeni pravilnik i uspostavi javno dostupni digitalni registar komunalnih vezova (analogno Registru koncesija FINA-e).

Puna analiza dostupna je na zahtjev. Analiza se temelji na javno dostupnim dokumentima: ZPDML NN 83/23, Pravilnik NN 94/07 (s izmjenama), Pravilnik ŽLU PGŽ (2024.), nacrt pravilnika MMPI te liste čekanja objavljene na zluk.hr (veljača 2026.).

Napomena o metodološkom uzorku: Uzorak od 23 luke, 2.668 stalnih -  komunalnih vezova, i 1.015 nautičkih vezova  pod upravom Županijske lučke uprave Krk (ŽLUK) dostatan je i reprezentativan primjerak za ocjenu stanja, budući da sve županijske lučke uprave funkcioniraju po sličnoj upravljačkoj formuli koju određuje osnivač Županija. 

Uvidom u dokumentaciju i praksu ŽLU PGŽ (Opatija, Kraljevica, Crikvenica, Novi Rab, Krk, Cres i Lošinj) potvrđuju se isti obrasci ponašanja – administrativni, normativni i operativni – koji se mogu smatrati usporedivima s ostalim županijskim lučkim upravama na hrvatskoj obali.

Milo Miklaušić, kap.