Usvojen novi Globalni okvir za bioraznolikost kopnenih i morskih područja

U sklopu 15. sastanka Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti koji se održao u Montrealu u Kanadi, 15. prosinca započeo je trodnevni segment na visokoj razini kojem je cilj postići konsenzus oko najvažnijih pitanja. Hrvatsku delegaciju u međunarodnim pregovorima predvodio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović.

Pregovori su se vodili o zaštiti kopnenih i morskih područja do 2030., njihovoj obnovi, uklanjanju pritisaka na bioraznolikost te izvorima i načinima financiranja. Nerazvijene zemlje zalagale su se za novi fond za bioraznolikost, dok razvijene zemlje, među njima i Republika Hrvatska, žele ambiciozne i mjerljive ciljeve do 2030., imajući u vidu i postizanje „života u harmoniji s prirodom“ najkasnije do 2050. godine. Procjene pokazuju da je za ispravno očuvanje prirode potrebno 700 milijardi dolara godišnje.

- Uspješan završetak pregovora oko sporazuma za Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, čiji je cilj zaustavljanje uništavanja globalnih ekosustava i divljih vrsta, zahtijeva kompromis razvijenih zemalja svijeta i zemalja u razvoju. Priroda nam je saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i opstanku ljudske vrste na planeti. Zbog sve više rastućih pritisaka na prirodu potrebna je integracija bioraznolikosti u sve relevantne sektorske politike, pri čemu u ostvarivanju globalnih ciljeva ne smijemo zaboraviti značajnu ulogu poslovnog sektora - izjavio je Hrvoje Bujanović. U svojoj izjavi na plenarnoj sjednici istaknuo je kako naš planet zaslužuje ambiciozan sporazum koji vodi prema transformativnim promjenama društva.

Kompromisni prijedlog, nakon dugotrajnih pregovora, donesen je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, 19. prosinca. Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala tako konačno sadrži ključne ciljeve kojim obvezuje stranke Konvencije na zaštitu 30% svjetskog kopna i mora, restauraciju 30% degradiranih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, pokretanje hitnih mjera za zaštitu vrsta i očuvanje genetske raznolikosti, smanjenje rizika od zagađenja iz svih izvora, značajno smanjenje rizika od pesticida i štetnih kemikalija, te osiguravanje održivog upravljanja površinama pod poljoprivredom, ribarstvom i šumarstvom uz primjenu praksi bliskih prirodi.

- Uz povećanje izdvajanja za zaštitu i obnovu prirode, ključno je da se sve zemlje, na svim razinama vlasti, uključe maksimalno u djelovanje i to odmah. 30% zaštite svjetskog kopna i mora do 2030. godine uz značajno smanjenje trenutnog ekološkog otiska je minimum koji možemo napraviti za opstanak čovjeka na Zemlji - izjavio je član hrvatske delegacije, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer.

Pored navedenog, s obzirom na to da ambiciozni ciljevi zahtijevaju i odgovarajuća financijska sredstva za provedbu, Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala sadrži i cilj koji definira potrebna sredstva za provedbu i sredstva pomoći nerazvijenim zemljama. Tako će se do 2030., iz svih izvora financiranja, trebati osigurati čak 200 milijardi USD godišnje.

D.G.