KOSTRENA – Hrvatska uskoro dobiva svoje prvo komercijalno postrojenje za proizvodnju zelenog vodika. Industrijski kompleks INA-e u Riječkoj rafineriji trenutno je veliko gradilište, a prve molekule ovog ekološki prihvatljivijeg energenta očekuju se već početkom sljedeće godine, izvijestio je HRT.
Riječ je o jednoj od ključnih investicija INA-e vrijednoj više od 60 milijuna eura, kojom se osjetno učvršćuje energetska pozicija Hrvatske na europskoj karti.
Projektirano u skladu s najboljim svjetskim praksama i već primijenjenim tehnologijama u svijetu, novo će postrojenje za proizvodnju vodika koristiti električnu energiju iz vlastite elektrane.
"Slična postrojenja već su implementirana u svijetu, a naše je građeno po najvišim standardima", istaknula je Una Radulović Zekić, direktorica zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u INI.
Planirani godišnji kapacitet iznosi 1500 tona zelenog vodika. Primarno će se koristiti za potrebe same rafinerije, no ovisno o potražnji, bit će dostupan i za plasman na komercijalno tržište.
Ovaj je zahvat dio šireg ciklusa modernizacije riječkog postrojenja u sklopu kojeg je nedavno dovršena i izgradnja postrojenja za preradu teških ostataka. Time se omogućuje prerada znatno šireg spektra sirove nafte te potpunosti ukida potreba za uvozom poluproizvoda, dok će se ukupna proizvodnja dizela povećati do 30 posto.
Goran Pleše, operativni direktor Rafinerije i marketinga INE, naglašava kako završenom modernizacijom i Rijeka i Hrvatska dolaze u znatno povoljniji tržišni položaj.
Unatoč velikim ulaganjima, lokalna zajednica podsjeća na dugogodišnje otvorene ekološke probleme. Stanovnici Kostrene već se desetljećima bore s neugodnim mirisima te povremenim onečišćenjima mora.
"Kostrena je desetljećima opterećena industrijom. Očekujemo da INA i ostali idu u smjeru rasterećenja te da poštuju najviše standarde zaštite okoliša, sigurnosti i transparentnosti", poručio je načelnik općine Kostrena Dražen Vranić.
Odgovarajući na ekološke izazove, iz INA-e ističu kako je u tijeku i izgradnja opsežnog sustava zaštitnih barijera koji bi trebao spriječiti daljnje istjecanje ugljikovodika u morski akvatorij.
Projekt predviđa bušenje ukupno 75 bušotina, od kojih su 54 nove te 21 postojeća. Cijeli je sustav zamišljen tako da crpi onečišćenja na najnižoj točki i na taj način trajno spriječi doticaj ugljikovodika s morem, a završetak radova i prvi konkretni rezultati očekuju se na proljeće.
D.G.
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev