4 min. čitanja

U Pavlomiru za blagdan svetog Vinka napravljen prvi rez na trsovima

U Pavlomiru za blagdan svetog Vinka napravljen prvi rez na trsovima
Foto: Blanka Kufner

NOVI VINODOLSKI - Blagdan svetog Vinka, poznat i kao Vincekovo, Vinkovo ili Vinceška, tradicionalno označava početak vinogradarske godine. Kobasice, slanina i kulen simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom.

Ni orkanska bura, ni snijeg nošen tom istom hladnom i neugodnom burom, nisu mogli zaustaviti brojne Novljanke, Novljane i njihove domaćine iz Vinske kuće Pavlomir da blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinogradara, vinograda i vina, obilježe i proslave na dostojan, veseo i tradicionalan način.

Blagdan svetog Vinka, poznat i kao Vincekovo, Vinkovo ili Vinceška, tradicionalno označava početak vinogradarske godine i običaj je da se tog dana prvi put u novoj godini posjećuje vinograd.

Tako je bilo i prije neki dan u Novom Vinodolskom, odnosno u Pavlomiru, kada su domaćini iz Vinske kuće Pavlomir, u pratnji brojnih prijatelja, ljubitelja vina i drugih uzvanika obišli vinograd.

Kako to nalažu običaji i tradicija, po završetku blagoslova napravljen je i prvi rez na trsovima ukrašenim kobasicama, slaninom i kulenom. Prvi rez starim su vinom 'krstili' novljanski gradonačelnik Tomislav Cvitković i ravnatelj Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a Dalibor Šoštarić.

Kako je pojasnio vlasnik Vinske kuće Pavlomir Miroslav Palinkaš, kobasice, slanina i kulen simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom.

Kulen se stavlja na trsove kako bi grozdovi bili bili debeli i puni soka, slanina je tu iz razloga da podmazuje grlo kojim će vino što lakše teći, dok kobasice jednostavno predstavljaju plodnost i rodnost.

Klimatski uvjeti


Po završetku ceremonijalnog dijela u vinariji je upriličeno druženje sudionika, uz hranu, piće, živu glazbu i feštu.

Domaćin je svima zahvalio na dolasku te istaknuo kako su svi prisutni zapravo prijatelji, simpatizeri i podržavatelji Vinske kuće Pavlomir, pogotovo s obzirom na to da su se okupili buri i lošim vremenskim (ne)prilikama unatoč.

Iskoristili smo priliku i upitali vinara i vinogradara Palinkaša kakva očekivanja ima od nove vinogradarske godine, piše Novi List.

- Očekivanja su svake godine ista. Želimo što bolji urod, što zdravije grožđe i, naravno, što bolja i kvalitetnija vina. Ipak, nije svaka godina idealna. Kroz godinu se nerijetko borimo s raznim nedaćama kao što su suša, obilne kiše i slične vremenske i druge nepogode, ali uglavnom sve na kraju dobro završi - govori Palinkaš.

Iako su današnji uvjeti za odlazak u vinograd bili itekako nepovoljni, kaže da vinogradari nerijetko rade upravo po takvim vremenskim uvjetima, ali i da bura i niske temperature mogu dobro utjecati na kasniju proizvodnju vina.

- Klimatski uvjeti u Pavlomiru jako su teški, ali istovremeno i pogodni za proizvodnju grožđa, što mnogi prije nas nisu ustanovili. Klimatski utjecaj Gorskog kotara, odnosno gorske klime, i utjecaj mora, odnosno mediteranske klime, sudaraju se upravo u Pavlomiru.

Noći znaju biti izrazito hladne s dosta vlažnosti, dok dani budu topli i sunčani. Na taj način stvara se dobra aromatika u grožđu i kasnije u vinu, s idealnim omjerima šećera i kiselina.

Iz tog razloga rijetke su intervencije na našim vinima. Ona su prirodno odrađena i zato bilježimo vrhunske rezultate. Naša su vina višestruko nagrađivana na raznim sajmovima i natjecanjima.

Primjerice, naša žlahtina prošle je godine bila najbolje ocjenjena žlahtina ikada na Vinistri. Pjenušac od žlahtine bio je šampion autohtonih sorti Hrvatske te zaslužio srebrnu medalju na Decanteru - govori Palinkaš te napominje kako kvalitetno vino nastaje već u vinogradu.

- Važno je dobro očuvati grožđe i marljivo raditi u vinogradu, što olakšava kasniji rad u podrumu - dodaje.

Teški počeci


Vinska kuća Pavlomir na raspolaganju ima oko 30 hektara vinograda. Ljestvica po pitanju kvalitete u Pavlomiru je visoko podignuta, iako kada su započinjali posao nije bilo toliko izgledno da će stići do ovdje gdje su danas.

- Došli smo kao prognanici iz Vukovara i nije nam bilo lako. Primarni motiv bio nam je nešto proizvoditi i raditi. Počeci su bili vrlo teški, no mi smo u posao ušli s velikim entuzijazmom.

Naš trud, rad i znanje u konačnici su se isplatili, uz podršku dobrih ljudi te Grada i Županije. Preko europskih fondova uspjeli smo izgraditi vinariju i napraviti podrume kapaciteta 250.000 litara.

Danas zapošljavamo 12 stalnih i 8 povremenih radnika te mogu reći da čitavim imanjem gospodarimo na lijep i zadovoljavajući način - zaključuje Miroslav Palinkaš.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

KAKO SE SUŠI RIBA? Sušeni morski pas – Otkrivamo starinski recept | | Morski HR
Do pojave hladnjaka, sasvim uobičajena slika Dalmacije, a posebno otoka bile su sušene tabinje (jadranski ekvivalent norveškom bakalaru), hobotnice ili pak morska divljač. Što zbog žilavosti, što
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2023 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.