U Knjižnici Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru otkrivene najstarije tiskane knjige u Hrvatskoj

ZADAR - Riječ je o četiri stranice otisnute na pergameni, koje su nekad bile iskorištene kao omoti za druge knjige, što je bila česta praksa u prošlim stoljećima. Upravo je takvu njihovu uporabu 1916. godine prepoznao i evidentirao Ernst Philip Goldschmidt, a kasnije ih je u svojoj knjizi iz 1952. opisao i Josip Badalić.

Knjižnica Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru ponovno je privukla pozornost stručne i šire javnosti nakon što su u njezinu fondu pronađena dva fragmenta iznimno rane inkunabule – latinske Biblije (Vulgate) tiskane 1462. godine u Mainzu, u tiskari Johannesa Fusta i Petera Schöffera, svega sedam godina nakon Gutenbergove Biblije.

O važnosti ovog otkrića na konferenciji za novinare govorio je gvardijan samostana fra Stipe Nosić, istaknuvši kako se radi o najstarijoj tiskanoj knjizi koja se čuva u Hrvatskoj, iako je sačuvana samo u fragmentima.

- Uz stotinjak inkunabula koje se nalaze po našim samostanima, ova je najstarija – tiskana 1462. godine. To je latinska Biblija, Vulgata, prijevod svetog Jeronima - rekao je za Radio Zadar fra Stipe Nosić.

Riječ je o četiri stranice otisnute na pergameni, koje su nekad bile iskorištene kao omoti za druge knjige, što je bila česta praksa u prošlim stoljećima. Upravo je takvu njihovu uporabu 1916. godine prepoznao i evidentirao Ernst Philip Goldschmidt, a kasnije ih je u svojoj knjizi iz 1952. opisao i Josip Badalić.

Austrijski stručnjak Goldschmidt tada je otkrio te omote i registrirao ih kao inkunabulu. Kasnije je to učinio i Badalić. No, s vremenom se izgubio trag gdje se točno nalaze.

Tijekom desetljeća fragmenti su u inventarima vođeni kao nestali, a ni franjevci koji su posljednjih dvadesetak godina živjeli u samostanu nisu znali gdje se nalaze. Preokret se dogodio nedavno, gotovo slučajno.

- Tražio sam druge ulomke i odmah sam je prepoznao, jer je Badalić jednu stranicu objavio u svojoj knjizi. Po inicijalima sam znao da je to – to - rekao je gvardijan za Radio Zadar.

Fragmenti sadrže ulomak iz proroka Amosa i list iz Evanđelja po Marku, s ručno oslikanim inicijalima u crnoj i crvenoj boji, što je karakteristično za najranije tiskane knjige.

- Cijene za ovu inkunabulu zapravo nema. Ona je za hrvatsku kulturu neprocjenjiva, jer se svugdje navodi kao najstarija tiskana knjiga u Hrvatskoj - naglasio je fra Stipe Nosić.

Pronađeni fragmenti sada su sigurno pohranjeni i zaštićeni, uz ostale inkunabule u samostanskoj knjižnici, koja i dalje ostaje jedno od najvažnijih mjesta čuvanja pisane kulturne baštine u Hrvatskoj.

I.M.