Trogirski rafijol proglašen kulturnim dobrom

Ministarstvo kulture i medija RH je 13. ožujka 2026. godine na svojim mrežnim stranicama objavilo Odluku kojom se umijeće pripreme rafiola, rafijola, raviola i rafajola, neizostavne slastice koja krasi svaki svečani i blagdanski stol proglašava kulturnim dobrom.

Društvo „Kameni cvit“ iz Trogira je iniciralo projekt i prema Ministarstvu podnijelo zahtjev za upisom trogirskih rafijola u Registar kulturnih dobara. Uz potporu Srednje strukovne škole Blaž Jurjev Trogiranin, Osnovne škole Petra Berislavića i Benediktinskog samostana u Trogiru, Društvo je ustrajalo u nastojanjima da se trogirski rafijoli uvrste u Registar kulturnih dobara RH, naglašavajući njihovu važnost za identitet, simboliku i društveni život grada.

Pri obradi zahtjeva Ministarstvo kulture i medija RH provelo je opsežno istraživanje tematike rafiola na jadranskom području te ocijenilo da uz trogirske rafijole postoje i druge inačice nadjevenog tijesta sa svojim specifičnim recepturama. U Društvu posebno ističu da ih veseli što je njihova inicijativa pokrenula niz pozitivnih rezultata pa su tako, uz trogirski rafijol, u Registar kulturnih dobara upisane i druge inačice rafiola koje se susreću na ovom jadranskom području Hrvatske. Tako se uz nositelje nematerijalnog dobra osim Trogirana nalaze i Makarani, Šibenčani, Imoćani, Pažani i Sinjani.

Mnoštvo radionica i podizanje svijesti

Od pokretanja inicijative pa do konačnog proglašenja, Društvo „Kameni cvit“ organiziralo je brojne aktivnosti usmjerene na promociju i zaštitu trogirskih rafijola, neizostavne slastice koja krasi svaki svečani i blagdanski stol.
Upravni odbor je 2022. godine Sandru Maškarić, kao pokretačicu ideje o zaštiti rafijola, imenovao voditeljicom projekta. Ubrzo je uspostavljena suradnja sa Srednjom strukovnom školom i Osnovnom školom Petra Berislavića, čime su započela edukativna predavanja i radionice izrade ove tradicionalne slastice, trogirskog rafijola. Iako je Društvo partnerstvo nudilo na više adresa, župan Blaženko Boban sa svojim pročelnicima među prvima je prepoznao vrijednost projekta, a Splitsko-dalmatinska županija pružila je konkretnu podršku, što je omogućilo brz i kvalitetan razvoj projekta.

Organizirane su besplatne radionice na kojima su polaznici, uz stečeno znanje, dobivali diplome, pregače i vlastite izrađene rafijole – model koji se pokazao iznimno uspješnim u promociji tradicije. Radionice su održavane u kabinetu kuharstva Srednje strukovne škole i bile su odlično posjećene. Tadašnja ravnateljica, profesorica Karmen Sinanović, prepoznala je vrijednost inicijative te je rafijol bio uvršten i u školski kurikulum.

U projekt je kontinuirano bila uključena i Osnovna škola Petra Berislavića s motiviranom profesoricom Ivanom Bilić, koja je s učenicima dodatno doprinosila kroz edukaciju i izradu suvenira u obliku rafijola. Provedeno je pet radionica, a zanimljivo je istaknuti da su, uz veliki broj žena, sudjelovali i muškarci, što potvrđuje širinu interesa za očuvanje ove tradicije.

Tijekom četverogodišnjeg rada na projektu, Društvo je rafijol aktivno promoviralo kroz brojne manifestacije, uključujući sudjelovanje na „Biseru mora“ na Braču te turističkom sajmu u Münchenu pod glavnim pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice, gdje je podijeljeno više tisuća rafijola, recepata i promotivnih materijala o Trogiru, uz velik interes i simpatije posjetitelja.

Društvo Kameni cvit uskoro će sa svojim sugrađanima organizirati veliku pučku feštu posvećenu rafijolu – onako kako rafijol i zaslužuje, a građanima poručuju:

"Hvala vam, Trogirani, što volite i čuvate svoj rafijol."

J.T.