SUPETAR Završen projekt 'Zeleni ritam grada': "Izgrađena dva skloništa od toplinskih valova u luci"

Grad Supetar uspješno je priveo kraju projekt „Zeleni ritam grada“, vrijedan 218.612,18 eura, kojim je napravljen značajan iskorak u prilagodbi gradskih prostora klimatskim promjenama te u stvaranju zdravijeg i ugodnijeg okruženja za život građana i boravak posjetitelja.

Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 174.889,74 eura, dok je Grad Supetar osigurao preostalih 43.722,44 eura.

Jedan od najznačajnijih zahvata proveden je u trajektnoj luci Supetar, koja predstavlja glavna vrata otoka Brača i jednu od najprometnijih luka na Jadranu kroz koju godišnje prođe gotovo dva milijuna putnika. Na dvije lokacije izgrađene su sigurne točke, odnosno skloništa od toplinskih valova, koje putnicima, građanima i turistima omogućuju zaklon i predah od visokih temperatura tijekom ljetnih mjeseci.

Istodobno su povećane površine pod krošnjama sadnjom 22 stabla murve, vrste otporne na vjetar, sol i visoke temperature, čime je osigurana prirodna hladovina na frekventnim zonama boravka. U luci je postavljena i javna slavina sa zdravstveno ispravnom pitkom vodom, kako bi se u razdobljima ekstremnih vrućina osigurao lak i besplatan pristup osvježenju za putnike i vozače.Značajni radovi provedeni su i u Parku na rivi u Supetru, jednoj od najvažnijih zelenih oaza grada i prostoru snažne kulturne i društvene vrijednosti.

Krajobraznim uređenjem parka povećane su zelene površine, osigurana dodatna hladovina i očuvana postojeća vrijedna vegetacija, uz sadnju novih stabala i grmlja koja doprinose estetskoj vrijednosti prostora i otpornosti na klimatske promjene.

Projekt je obuhvatio i niz zahvata u ostalim naseljima koja administrativno pripadaju Gradu Supetru, uključujući ozelenjivanje prostora dječjeg vrtića „Mrvica“, područja oko DVD-a Supetar, sportskih i dječjih igrališta u Mircima i Splitskoj, riva i parkova te mjesnih groblja u Splitskoj i Mircima. U Škripu je uređen park Žardin sadnjom novih stabala otpornijih na klimatske uvjete, dok su u Splitskoj zamijenjene dotrajale palme novim sadnicama koje osiguravaju hlad i očuvanje mediteranskog identiteta prostora.

J.T.