STRUČNJAK POJASNIO Zašto je važan pronalazak 19 živih plemenitih periski kod Brijuna?
BRIJUNI – Kako je pomor koji je u proljeće 2019. godine ušao u Jadransko more obuhvatio cijelo Sredozemno more, nedavna vijest o tome da su u podmorju Nacionalnog parka Brijuni pronađene žive plemenite periske je tim značajnija.
U ljeto 2020. pomorom su bile zahvaćene i posljednje žive populacije u Jadranu – na Kvarneru, u Paškoj uvali i Velebitskom kanalu – a u kasnu jesen je i posljednja velika zdrava populacija u Venecijanskoj laguni stradala gotovo u potpunosti. O tom važnom nalazu te o budućim akcijama na zaštiti ove emblematične vrste školjkaša više je za Index kazao dipl. ing. biologije, instruktor ronjenja i podmorski fotograf Donat Petricioli, član tima biologa koji su postavili kolektore mlađi periske u podmorje Brijuna.
O kojem se timu stručnjaka radi i tko ga je organizirao?
– Prije četiri godine tim pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Tatjane Bakran-Petricioli i dr. sc. Silvije Kipson s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u kojem sam bio i ja, proučavao je protokole o premještanju zaštićenih morskih organizama s područja gdje su ugroženi na područja gdje mogu opstati. Pružila nam se tako prilika preseliti dvjestotinjak periski iz luke Pula gdje su bile ugrožene izgradnjom marine na dva mjesta u podmorje Nacionalnog parka Brijuni. Presađene periske smo pratili, bilježili njihovo uspješno preživljavanje i rast pa smo nažalost tako popratili i ugibanje svih periski na Brijunima zbog masovnog pomora. Nakon tog, u dogovoru sa stranim biolozima mora, razmatrali smo što se može učiniti. Tako je naš mali tim zajedno s kolegama iz više istraživačkih instituta, sveučilišta, javnih ustanova i nevladinih organizacija duž Jadrana paralelno postavio kolektore na više mjesta, od Dubrovnika do Rovinja.
Na koji način ste pronašli mlade plemenite periske?
– Zapravo vrlo lako. Početkom ljeta mi smo, uz sve potrebne dozvole za rad sa strogo zaštićenim organizmima u podmorju Nacionalnog Parka Brijuni postavili na dva mjesta, u uvali Javorike i u uvali Pisak, ukupno 21 kolektor mlađi periski. To su vrlo jednostavni i jeftini kolektori, koji su se pokazali vrlo učinkoviti. Na mreže kolektora nahvatala se mlađ raznih obraštajnih organizama koji imaju planktonsku fazu ličinki pa tako i mlađ periski. Kolektore smo vrlo pažljivo izvadili, jer su male periske izuzetno osjetljive, prebacili ih u priručni laboratorij te vrlo detaljno pregledali. Pronađene periskice smo prebacili u aeriranu morsku vodu i sljedećeg dana predali Akvariju Pula. Bilo ih je čak devetnaest!
Koliko je taj pronalazak značajan?
– Pronalazak ovih malih periski je vrlo važan. U ovom pokusu prikupljanja mlađi periski utvrdili smo da je postojao mrijest odraslih plemenitih periski pri kraju ili čak nakon opisanog pomora. Mlađ su sakupili i timovi kod Omiša, kraj Rovinja, a nekidan je jedan uzgajivač školjkaša kod Savudrije također pronašao živu mlađ. To upućuje da ipak postoji žive odrasle periske koje se još uvijek uspješno mrijeste. Mislim da ćemo pokus ponoviti i ove godine i tako posredno, utvrditi da li još ima živih odraslih periski. To je puno učinkovitije nego preroniti cijelu našu obalu.
Kada se pronađu periske, na koji način ih je najbolje zbrinuti?
– Mi smo ih u dogovoru s Akvarijem Pula smjestili kod njih zato jer Akvarij koristi čistu morsku vodu iz bušotine i dodatno je dezinficira, dakle periske su sigurne od parazita. Također, uspješno su riješili prehranu periski mikroplanktonom što, koliko je meni poznato, nitko drugi na Jadranu, nije. Razmišljali smo i o smještaju u kaveze za zaštitu od predatora na mjestu nalaza, no tako periske nisu sigurne od pomora dok god se uzročnici još uvijek nalaze u okolišu. Pokazalo se da u hladnijem dijelu godine procesi povezani s masovnim pomorom sporije napreduju. No, svjesni smo u potpunosti da ovaj broj živih periski koje smo pronašli u kolektorima ne znači puno za obnovu njihovih populacija. Tu moramo računati na prirodne procese.
Zna li se na kojem području može biti preživjelih plemenitih periski?
– U cijelom području gdje je nekad periska živjela, a to su plićaci sedimentnog dna cijelog Sredozemnog mora gdje je pomor do sada uništio preko 99.99 % periski. Tako je i u Jadranu. Ne znamo gdje ih ima osim nekoliko pojedinačnih primjeraka. Po nalazu mlađi i po dojavama našeg kolege Marinka Babića čiji tim roni oko Istre, možemo pretpostaviti da pokoji primjerak više postoji u Sjevernom Jadranu, ali sve su to pojedinačni nalazi. Vidjet ćemo kakva će situacija biti ovog ljeta…
Što je dovelo do masovnog pomora plemenite periske u Jadranskom moru, koliki utjecaj ima čovjek?
– O tome je mnogo pisano pa samo ukratko: pomor je prvi put zabilježen uz obalu Španjolske 2016., znanstvenici su, svjesni ozbiljnosti te pojave 2017. napisali znanstveni članak u čijem naslovu stoji “SOS Pinna nobilis”, pomor se potom brzinom morskih struja proširio po cijelom Mediteranu, a u proljeće 2019. stigao je i u Jadransko more. U sljedeće dvije godine potpuno je opustošio sve jadranske populacije. Zasad znamo da u je većini bolesnih periski bila prisutna parazitna praživotinja Haplosporidium pinae, a u ostalim i dvije vrste bakterija. O primarnom uzročniku još se diskutira. No, ne može se isključiti i posredni utjecaj čovjeka kroz izazivanje povećanja temperature mora zbog čega je cijeli ekosustav mora u vrlo jakom stresu. Povećanje temperature mora pogoduje napredovanju patogena.
Može li se i kako povećati broj plemenitih periski u Jadranu?
– Kao što sam rekao, uz ovoliki angažman tako malog broja ljudi koji žele, hoće i znaju što bi trebalo raditi te uz ovoliku količinu novca koju nam na raspolaganje daje Republika Hrvatska te ostale države Mediterana, moramo se nadati da će ipak priroda i njene sile poštedjeti plemenitu perisku od izumiranja. Ja sam u tome oprezni optimist – ispričao je u razgovoru za Index dipl. ing. biologije, Donat Petricioliji.
Dajana Jorgić
PROČITAJTE JOŠ:
DOBRE VIJESTI Kod Brijuna i Medulina pronađene žive periske
Učvršćuje se projekt očuvanja plemenite periske u južnom dijelu Jadranskog mora
Pronađena ličinka periske stigla u Aquarium Pula – Čuvat će je u strogo kontroliranim uvjetima
Kod Pule snimljene dvije žive plemenite periske: “Jedna od druge udaljene 60-ak metara”