Srdela u Jadranu postaje sve manja: Ribari i znanstvenici traže odgovore

Novu znanstvenu studiju objavljenu u časopisu Frontiers in Marine Science pokazuje da se prosječna veličina srdela (Sardina pilchardus) u Jadranu značajno smanjuje tijekom posljednjih 20 godina, uglavnom zbog intenzivnog ribolova i okolišnih promjena.​

Glavni uzroci smanjenja veličine

Analiza podataka iz luka Chioggia i Ancona (2000.–2021.) koristeći generalizirane aditivne modele (GAM) otkrila je da antropogeni pritisci, posebno interakcija između ribolovnog napora (broj aktivnih brodova) i dugoročne vremenske dinamike, objašnjavaju najveći dio pada prosječne veličine (wML).

Studija naglašava da prekomjerna eksploatacija ostaje primarni pokretač, unatoč nominalnom smanjenju flote, jer tehnološki napredak (jači motori, GPS, sonari) povećava efektivnu ribolovnu moć.

Okolišni čimbenici poput temperature morske vode imaju sekundarnu ulogu: optimalan raspon za rast srdela je do 20°C, iznad čega dolazi do pada njenog rasta zbog povećane metaboličke potražnje i ograničene hrane, povezane s vremenskim kašnjenjem razмnožavanja.​

U Chioggii (sjeverni Jadran) ribarska flota srdelu cilja sezonski, što pojačava pritisak, dok u Anconi (središnji Jadran) utjecaj nije značajan jer se više lovi inćun. U usporedbi s inćunom (Engraulis encrasicolus), srdela pokazuje složenije odgovore na sjeveru Jadrana, ali obje vrste pate od kronične preeksploatacije još od vremena 1980-ih i 1990-ih.​

Upravljanje i budući koraci

Opća ribarska komisija za procjene zaliha u Mediteranu (GFCM), implementira višegodišnji plan upravljanja (Preporuka GFCM/44/2021/20) s tranzicijskim smanjenjima ulova (5-9% godišnje 2022.–2024.), potpunom obustavom ribolova tijekom mrijesta i ograničenjima flote.

Dugoročno (od 2025.), godišnji ulovi se postavljaju prema pravilima, temeljenim na stanju zaliha. Studija poziva na ekosustavski pristup koji integrira povijesni pritisak, tehnološke promjene i klimatske varijable za oporavak.​

Manje srdela smanjuje prinose i povećava cijene po kilogramu, dovodeći do pada broja brodova u talijanskim lukama i krize u sektoru (pad ribolovnog sektora u Italiji od 29% kroz razdoblje 2018.–2021.).

Smanjenje veličine utječe na lanac ishrane (hrane za predatore, kontrola zooplanktona), pojačano oligotrofikacijom od smanjenog dotoka rijeka poput Po.

Hrvatski ulovi srdela rastu, zbog brojnih uzgajališta tuna, što dodatno opterećuje zalihe i smanjuje količinu srdela na tržištu maloprodaje.

Detalje istraživanja možete pronaći OVDJE.

D.G.