Je li pobuna u Lučkim kapetanijama uhvatila ljude u vrhu hijerarhije Uprave sigurnosti plovidbe potpuno nespremne? Teško je odgovoriti na ovo pitanje, jer jedna rečenica nam se konstantno provlači kroz višemjesečnu komunikaciju sa zaposlenicima Lučkih kapetanija od sjevera do juga Jadrana: "Mi ih upozoravamo na velike probleme s kojima smo suočeni, ali kao da nas ne slušaju". Što na to kažu šefovi, pokušali smo doznati od ravnatelja Uprave sugurnosti plovidbe, Siniše Orlića.
Ljudi odlaze, neki na bolovanje, drugi jednostavno daju otkaze. Kažu da ne žele raditi pod velikim pritiskom i odgovornošću, golemu količinu različitog posla, za male plaće i još sa smanjenim ljudstvom. Neke od problema tek smo načeli u članku o pobuni u Lučkim kapetanijama i u drugom o odluci za raspremu broda Šibenik i to nakon što su djelatnici LK Šibenik odbili raditi prema usmenom nalogu.
Jeste li svjesni ovih problema?
- Upravo radimo na zapošljavanju novih 28 voditelja brodica. Nismo svima digli plaće, ali gdje god smo mogli, digli smo plaće. Tko god je imao uvjete, dobio ih je. Što se nas tiče, pokušavamo izvući maksimum iz ovih propisa kakvi jesu, s tim da bi ljudima olakšali. U tijeku su natječaji, za mjesec dana očekujemo da će sve biti gotovo i zapošljavanja nadamo se do kraja godine - kaže Siniša Orlić za Morski HR.
Ljudi se žale da ignorirate njihove probleme. Stručni ljudi odlaze?
- Svatko će proći obuku, ali to su ljudi koji svojim kvalifikacijama mogu doći i voziti brod, ne bilo tko. Zapošljavamo djelatnike koji imaju uvjete, voditelj brodice klase C. Kako se promijenio zakon o pomorskom dobru, planiramo zaposliti dodatnih 30-ak ljudi kao inspektore pomorskog dobra.
Što je s brodom Šibenik, zašto je otišao u raspremu ispravan brod?
- Šibenik nema strojara. Jedan fali a drugi nam je išao na bolovanje. Našli smo im zamjene... Postavljen je djelatnik iz prometa koji ima brevete za strojara. Na brodici pak nema strojara, strojari su na brodovima. Svaki brod ima dvije posade, istina bilo bi fleksibilnije da je više ljudi - slaže se Orlić da problem postoji.
- Brod ide na raspremu na mjesec dana, vraća se i bit će i dalje u funkciji. Ono što je bitno, da Šibenik neće ostati bez broda, imat će ovaj za medicinski prijevoz - podcrtava Orlić.
- Kapetanija je potpisala ugovor s Ministarstvom zdravstva i Zavodom za hitnu medicinu. Mi smo i prije 4-5 godina imali preko 200 prijevoza, što smo radili s našim brodovima. Dogovor je da ćemo to nastaviti raditi, samo s novim brodicama. Brodica jest namijenjena za hitnu pomoć, ali kad se ne upotrebljava za to, onda se može upotrebljavati za druge svrhe. Ništa se nije promijenilo - Smatra Orlić.
Ljudi su se pobunili i odbili raditi usmenim nalogom, traže naime pisani trag da odu sa svog broda kako bi plovili na drugom. Drže da je usmeni nalog nezakonit. Što vi kažete na to?
- Što mislite da ne bi slali nešto što nije pravno utemeljeno? Situacija je malo čudna s ljudske strane. Mi smo tu samo šoferi, a Zavod za hitnu medicinu određuje prioritet i s kojim brodom se može ići. Nema logike da sa hitnom idemo iz Šibenika ako u blizini imamo brod ili kapetanije ili MUP-a koji će puno brže prevesti bolesnika do kopna - smatra šef Uprave sigurnosti plovidbe.
- Mi sad mijenjamo Nacionalni plan traganja i spašavanja i nama jest jasno da bi bilo bolje da imamo jednog člana više ili da na brodu imamo 5 članova kao policija. Nažalost trenutno ustrojstvo nam ne daje tu mogućnost - kaže Orlić i sugerira da je trenutni problem administracija koja im ne daje veće ovlasti pri zapošljavanju.
- Da, slažem se da na bi brodovima bilo više ljudi. Tri člana posade su minimum! Ono što smo planirali s novim Planom traganja i spašavanja je uključivanje dobrovoljaca kojeg smo stavili i u Pomorski zakonik i sad ga operacionaliziramo s planom koji izlazi do kraja godine. Na taj način ćemo pojačati posadu - kaže Orlić o temi, o kojoj je prošle godine za Morski HR već opširnije govorio, a pisali smo OVDJE.
Ali zbog odlaska ljudi zatvaraju vam se i ispostave Lučkih kapetanija. Ljudi nemaju gdje obavljati primarnu zakonsku papirologiju.
- Što se tiče ispostava koje ste spomenuli, ukinuto je 10 ispostava koje su bile ili godinama prazne ili su bile na papiru poput Unija i Nerezina ali nikad nisu funkiocnirale. Prazno nam je trenutno 8 ispostava i idemo s Ministarstvom pravosuđa da nam omoguće zapošljavanja, poput Visa.
Ne bi se složio s tim da se ništa ne radi i ništa ne pokušava, da ne kažem da se nabavlja nova flota. I sad imamo 34 plovila koja su u operativnoj upotrebi - dodaje.
Zašto se nove brodice kvare usred plovidbe, a namijenjene su hitnoj medicinskoj pomoći?
- Te brodice su prototip i normalno je da se događaju sitnice koje se otklanjaju gotovo isti dan. Prije 15-ak dana smo radili statistiku da vidimo koliko su bile u kvaru i bile izvan upotrebe i došli smo do 7 dana. To su dječje bolesti koje treba rješavati.
Istina, češće nam se događa problem s generatorom. Zašto smo išli na to? Zato što su posade tražili IMO radar koji rade putem generatora. Dakle na zahjtev posada. Problem jest bio u Dubrovniku i Rabu. Radimo na uklanjanju tog pronblema da se više ne ponavlja - kaže Orlić.
Problem nije samo tu, javljaju da nemaju adekvatan brod i primjerice na Lastovu?
- Imali smo neki dan prijevoz gumenjakom iz Lastova. Ono što nam hitna kaže, to ćemo odraditi. Brodice su raspoređene sukladno studiji koje je izradilo Ministarstvo zdravstva i studija je rekla gdje brodice idu. Mi prevozimo u svim slučajevima. Otočani neće ostati bez prijevoza, jer gdje god je kapetanija, policija, obalna straža… uvijek će biti prijevoza. Nedavno je bolesnik s Visa na osnovu naloga MRCC-a prevezen. Dakle mi smo ga poslali! Na Lastovu smo planirali veći brod i poboljšat ćemo uvjete na svim mjestima, gdje je to potrebno. Doći će veći brži i noviji brodovi i ne bi smjelo biti nikakvih problema - obećao je Orlić.
- Ja sam u Upravu sigurnosti plovidbe došao prije 6-7 godina. Mi ukupno imamo 503 čovjeka, gdje je obuhvaćena uprava. Naša brojka je uvijek bila od 460-490, a trenutno imamo 383 zaposlenih. U Zagrebu ih je od tog broja svega 25-30 - odgovara na prozivke da se više ljudi zapošljava u administraciji.
Hoćete li riješiti problem nedostatka ljudstva u ključnom sektoru traganja i spašavanja do početka iduće sezone? Tko će nam spašavati otočane i turiste od kojih živi čitava država?
- Mi smo imali prije odlaske s brodova. Tko nađe bolju plaću i bolje uvjete, sigurno da će otići. Ministar je svjestan ovog problema, zato nam jest odobreno zapošljavanje 28 ljudi i inspektora pomorskog dobra.
Nemojte i vi činiti grešku da zbog problema 2-3 ljudi prikazujete situaciju, kakva nije. Po meni se čini da se polako rješavaju stvari.
S čime mi nismo zadovoljni, osnova naše službe nisu brodovi nego kapetani ispostave i njima nismo uspjeli dignuti plaće. Bili su kapetani druge, pa su sad prve vrste. Brodovi nisu osnova naše službe, već Lučke ispostave, to je ono na čemu ćemo raditi u budućnosti da te ljude na određeni način pokušamo platiti sukladno onome što rade.
Svima je u opisu posao koje im odrede Lučki kapetani. Sedam dana rade, a sedam dana su doma. U tih sedam dana plaćeno im je 12 sati pripravnosti. Prioriteti se znaju, prvo je traganje i spašavanje, pa tek onda administracija.
Problem jest što smo ih godinama držali kao administratore, pa ih sada vraćamo na brodove, pa se posebno starija populacija buni - zaključuje šef Uprave sigurnosti plovidbe, Siniša Orlić.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
Jurica Gašpar
Vlada je donijela odluku da se posadama brodova i brodica lučkih kapetanija plaće povećaju od 200 do 450 eura mjesečno
Lučka kapetanija Senj ima novu brodicu, veliki gumenjak koji je pripomoć njihovu dvadeset godina starom brodu Nehaj. Gumenjak je dužine
Djelatnicima lučkih kapetanija plaće će ubuduće biti više između 250 i 400 eura mjesečno. Reakcija je to Ministarstva mora, prometa
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
