SABOR USVOJIO STRATEGIJU NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA: Gospodarski rast na zelenim temeljima

Hrvatski sabor je u srijedu prihvatio i izglasao Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koja bi aktivno trebala pridonijeti očuvanju okoliša i kvalitetnijem životu svih građana.

Temeljni ciljevi Niskougljične strategije uključuju postizanje održivog razvoja temeljenog na ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitom korištenju resursa, što bi trebalo potaknuti gospodarski rast uz manju potrošnju energije i s više korištenja obnovljivih izvora energije.

Mjere zacrtane u Strategiji provodit će svi sektori gospodarstva, počevši od energetike, prometa, industrije, zgradarstva, gospodarenja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga.

U niskougljičnoj tranziciji sudjeluje svaki građanin Hrvatske odabirom lokalno uzgojene i svježe hrane, čistog prometovanja te ekonomičnog grijanja i hlađenja svog doma.

Prelazak na niskougljično gospodarstvo prilika je za otvaranje novih radnih mjesta, za povećanje sigurnosti opskrbe energijom i smanjenje ovisnosti o uvozu. Ujedno doprinosi poboljšanju kvalitete života zbog smanjenja onečišćenja zraka, naglašava se u priopćenju koje je tim povodom izdalo MInistarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Također se naglašava da Hrvatska mora ulagati u tranziciju ka niskougljičnom razvoju i biti dio gospodarskog zamaha i rasta Europske unije kroz ulaganje u inovacije, te razvoj i implementaciju novih tehnologija.

Za postizanje ciljeva ambicioznijeg scenarija iz Niskougljične strategije kojim se do 2050. godine postiže smanjenje emisija od 80 posto u odnosu na 1990., postoje veliki izazovi, no analize pokazuju da će ulaganja i provedba Strategijom utvrđenih mjera uzrokovati porast svih najvažnijih makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj.

Uprava za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s partnerima izrađuje petogodišnji Akcijski plan za provedbu Strategije, koji će uključiti mjere za postizanje većeg smanjenja emisija do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Mjere su usklađene s novom raspodjelom napora država članica potrebnih za smanjenje emisija, kao i s novim sektorskim ciljevima, stoji na kraju priopćenja.

M.B.