Razbijen mit o morskim psima: "Ne smijemo demonizirati ove životinje"

Napadi morskih pasa dominirali su naslovnicama početkom ove 2026. godine, nakon što su u razmaku od svega 48 sati zabilježena četiri ničim izazvana napada duž istočne obale Australije.

Nakon takvog slijeda događaja obično slijedi demoniziranje divljih životinja, u ovom slučaju morskih pasa, no tu je bitno ustanoviti neke činjenice.

U nizu zbilja potresnih događaja dvanaestogodišnji dječak prebačen je u bolnicu s teškim ozljedama nakon što je 18. siječnja napadnut dok je plivao u luci Sydney. Dječak je kasnije preminuo od posljedica napada.

Sljedećeg dana morski pas uništio je dasku za surfanje jedanaestogodišnjem djetetu na plaži Dee Why. Nekoliko sati poslije napadnut je muškarac u obližnjem predgrađu Manly. Dana 20. siječnja jedan je surfer zadobio ozljedu prsnog koša nakon što ga je morski pas napao oko 300 kilometara sjevernije duž obale.

Klimatske promjene kao okidač?

Ovi su događaji potaknuli sve glasnije pozive na izlov morskih pasa i ponovno doveli do širenja upornih i opasnih mitova o ovim predatorima. Ipak, jedan znanstvenik poziva javnost da pogleda dalje od senzacionalističkih naslova i usredotoči se na to kako zagrijavanje planeta utječe na vrste u oceanima.

Dr. Nicholas Ray, istraživač dinamike populacije velikih bijelih morskih pasa na Sveučilištu Nottingham Trent u Ujedinjenom Kraljevstvu, u nedavnom blogu navodi da mediji često sve incidente s morskim psima svode na jedinstveni narativ opasnosti, unatoč činjenici da u Australiji živi više od 180 vrsta morskih pasa, od kojih svaka ima različito ponašanje i stanište, prenosi energreen.hr.

Analize podataka o ugrizima iz nedavnog vala napada pokazale su da su se mnogi incidenti dogodili blizu obale, osobito u blizini estuarija i oko luke Sydney, nakon obilnih kiša.

Za svaki porast temperature zraka od jednog Celzijeva stupnja atmosfera može zadržati oko sedam posto više vlage, što dovodi do intenzivnijih i obilnijih oborina. To povećava vjerojatnost poplava koje mogu utjecati na slanost, temperaturu i vidljivost u obalnim ekosustavima.

Morski pas bik

Morski pas bik, vrsta je koja je bila uključena u niz napada prošlog mjeseca, privlače se poplavljenim područjima jer se njihov plijen tada raspršuje.

Otjecanje vode iz urbanih područja, izmijenjeni riječni sustavi, izlijevanje kanalizacije i ribolovne aktivnosti utječu na to gdje se okupljaju vrste plijena, što plivanje ili surfanje u blizini ušća rijeka nakon poplava čini aktivnošću visokog rizika.

"Otjecanje bogato hranjivim tvarima može privući sitnu ribu u nova područja, a bikovski morski psi ju slijede. Istraživanja provedena u istočnoj Australiji pokazala su da bikovski morski psi tijekom toplijih mjeseci dulje borave na mjestima poput luke Sydney, što se podudara s porastom temperature mora i povećanim dotokom slatke vode" - kaže dr. Ray.

Što je s velikim bijelim psinama?

Na klimatske promjene reagiraju i veliki bijeli morski psi, a istraživanja pokazuju da su njihova kretanja usko povezana s raspodjelom plijena i oceanskim uvjetima poput temperaturnih fronti.

Dr. Ray razbija mit da morski psi "namjerno love ljude“, objašnjavajući da se većina ugriza klasificira kao slučaj zamjene identiteta ili istraživačkog ponašanja. Razlog je taj što se morski psi više oslanjaju na osjetila poput elektrorecepcije i vibracija nego na vid.

"Ugrizi morskih pasa rezultat su složenih interakcija klimatskih promjena, dinamike ekosustava i ljudskog ponašanja. Ako svaki ugriz i dalje budemo tumačili kao dokaz da se morski psi okreću protiv nas, propuštamo postaviti važnija pitanja poput onih koji su okolišni uvjeti bili prisutni, kako smo izmijenili obalne sustave i kako možemo smanjiti rizik bez demoniziranja divljih životinja" - zaključuje dr. Ray.

J.T.