Rastu u takozvanoj 'zoni sumraka' u dubinama oceana a mogle bi biti ključne u otkrivanju novih lijekova sličnih penicilinu

Najveća studija oceanske DNA otkrila je obilje gljivica koje uspijevaju u ekstremnom okruženju dubokog mora a koje bi mogle dovesti do nevjerojatnih otkrića novih lijekova čiji bi se učinci mogli mjeriti s učincima penicilina, piše Guardian.

Ovo istraživanje, koje je objavio časopis Frontiers in Science, otkrilo je mnoge još neotkrivene zanimljivosti o bogatstvu gljivica koje žive duboko u oceanima izvan dosega Sunčeve svjetlosti. Naime, otprilike između 200 i 1000 metara ispod površine nalazi se takozvana 'zona sumraka', koja je dom mnoštvu organizama, uključujući ribe s posebnim prilagodbama, poput morskih pasa koji imaju goleme oči i sjajnu, bioluminiscentnu kožu, piše Guardian.

- Penicilin je antibiotik koji inače dolazi od gljivice Penicillium pa smatramo da možemo naći nešto nalik tome među ovim oceanskim gljivicama - kazao je Fabio Favoretto, znanstvenik Instituta za oceanografiju na Sveučilištu California u San Diegu.

- Zonu sumraka karakterizira visok tlak, hladne temperature i nedostatak svjetlosti, što je savršeno okružje u kojem gljivice stvaraju svoje jedinstvene učinke a to bi moglo dovesti do otkrića novih vrsta koje imaju također jedinstvena biokemijska svojstva. Veliki broj gljiva ustvari živi u 'zoni sumraka' oceana a mogle bi biti ključ otkriću novih lijekova koji mogu odgovarati snazi penicilina - objasnio je Favretto.

- Penicilin je antibiotik koji je izvorno došao iz gljivice zvane Penicillium pa bismo mogli pronaći sličnu supstancu iz ovih oceanskih gljiva - objasnio je Favoretto.

Napredak u tehnologiji ustvari znači da postojeći uzorci mogu pružiti mnogo više podataka nego prije, a proces katalogiziranja pomoći će otvoriti nova vrata u nedovoljno proučeni ocean - kazala je morska biologinja i glavna autorica rada Elisa Laiolo.

Sektor morske biotehnologije, koji se oslanja na oceanske organizme i njihove gene, vrijedan je oko 6 milijardi dolara, što je brojka za koju se očekuje da će se gotovo udvostručiti do 2032. godine.

Znanstvenici su bili dobrano iznenađeni kad su naišli na tolike 'kolonije' gljiva koje žive u ovoj 'zoni sumraka' oceana.

- Obilje gljivica na ovoj razini je još jedan dio slagalice - kazala je Laiolo.

Još jedno ključno otkriće otkriveno tijekom procesa katalogiziranja, objasnio je Carlos Duarte, profesor znanosti o moru i viši autor studije, bila je uloga koju su virusi odigrali u jačanju raznolikosti gena.

- Virusi se ubacuju i premještaju gene iz jednog organizma u drugi. To znači da virusi stvaraju genomsku biološku raznolikost i to ubrzava njihovu evoluciju - objasnio je.

Jedan od rezultata tog ubrzanja bili su geni koji su evoluirali kako bi omogućili organizmima da 'žvaču' plastiku.

- Oni mogu razgraditi sintetičke polimere, dobivene iz ugljikovodika, koji su veliki zagađivači oceana što je još jedan indikator da se evolucija dogodila u samo nekoliko desetljeća - pojasnio je Duarte.

- Studija je također ukazala na praznine u našem razumijevanju dna oceana. Lakše je uzorkovati vodu nego dno oceana, a ono što podcrtavamo u radu je potreba za povećanjem studija usmjerenih na morsko dno u budućnosti - istaknula je Laiolo.

Razvoj superračunalnih tehnologija i tehnologija sekvenciranja, kazala je, znači da se više informacija može prikupiti iz postojećih uzoraka, uz znatno niže troškove.

Objavljivanje studije i kataloga pozdravili su morski znanstvenici. Favoretto ga je opisao kao "izvanredan resurs za procjenu biološke raznolikosti i napore očuvanja" koji će znanstvenicima omogućiti praćenje promjena u distribuciji vrsta, posebno u vezi s utjecajem klimatske krize i ljudskih aktivnosti.

I.B.