Pronađen vjerojatno najstariji brodski top u Europi

Velika vijest za ljubitelje vojne povijesti i oružja stiže sa zapadne obale Švedske. U blizini grada Marstranda jedan je ronilac sasvim slučajno pronašao top na dubini od oko 20 metara. Zbilo se to sada već davne 2001. godine, a nove su analize ovog topa pokazale da je riječ vjerojatno o najstarijem brodskom topu u Europi.

O topovima je malo pisanih podataka sve do kraja srednjeg vijeka. Kada se spominju topovi onda je to najčešće u službi pukog nabrajanja i tu ne nailazimo na previše korisnih informacija o njihovom izgledu i funkcioniranju. Povremeno se samo spominju odvojene topovske komore za smještaj baruta. Sve do kraja 15. stoljeća brodovi su bili opskrbljeni malim brojem topova, a ujedno su sami brodovi imali više namjena, pa su mogli služiti i kao transportna i vojna plovila. Sukobi na moru bili su česti jer se more tretiralo kao mjesto na kojem ne vrijede uobičajeni zakoni. piše Povijest.

Kamene kugle

Ovaj top spadao je u kategoriju ranih topova koji su ispucavali kamene, a ne metalne kugle. Radili su na principu eksplozije baruta koja je izbacivala kuglu, ali nisu imali velik domet, niti su bili previše precizni. Topovi su se punili kuglama s prednje strane koje su bile zamotane u svojevrsnu tekstilnu ambalažu. Kugla se potom nabijala uz pomoć drvenog bata. Možda se pitate zašto je kugla bila u tkanini. Stručnjaci navode da to nije bilo zbog brtvljenja cijevi već zbog lakšeg i sigurnije rukovanja topom. Naime zbog manevriranja topovima znalo se događati da kugla isklizne iz cijevi te se na ovaj način to nastojalo spriječiti, prenosi Povijest.

Tekstilna ambalaža

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The Mariner’s Mirror u ljeto 2023. Kako je top nađen s punjenjem i ostatkom tekstilne ambalaže izvršeno je radiokarbonsko datiranje koje je pokazalo da se tkanina može datirati između druge polovice 13. i kraja 14. stoljeća, a što je dalo neizravnu dataciju samog topa. Očekivalo se da je top izrađen od bronce, no tome nije bilo tako. U pitanju je legura bakra u kojoj je nađen manji postotak olova, i još manji kositra. Kemijska analiza materijala ide u prilog ranoj fazi proizvodnje topova koja se zasnivala na metodi pokušaja i pograšaka. Materijal za izradu topa je najvećim dijelom stigao s istoka Europe. Ovakvi topovi nisu imali dugi vijek trajanja i nakon nekog vremena bi postajali neupotrebljivi zbog pucanja cijevi. Zanimljivo je da je u konkretnom topu nađeno punjenje, što znači da je najvjerojatnije bio spreman za paljbu kada je završio na dnu mora.

U istraživanju su sudjelovali članovi međunarodnog tima predvođeni pomorskim arheologom Staffanom von Arbinom sa Sveučilišta u Göteborgu, koji je zaključio da se u blizini vjerojatno nalazi i olupina broda. Arbin nadodaje da primarna namjera ovog topa nije bila potapanje drugog plovila već onesposobljavanje žive sile i potom zauzimanje broda piše Sonja Kirchhoffer za Povijest.hr.

A.B.