Tijekom zimskih mjeseci, posebno u ruralnim sredinama i na otocima, Zeleni telefon Sunca i dalje bilježi velik broj prijava zbog ilegalnog paljenja otpada u domaćinstvima fizičkih osoba.
Osim fizičkih osoba, ni pravne osobe ne pružaju puno bolji primjer.
Iz "Sunca" napominju kako obzira na to tko je počinitelj, rješenje mora biti hitno prekidanje ovakvih štetnih postupaka.
"Spaljivanje otpada izravno ugrožava zdravlje ljudi i životinja, zagađuje zrak, vodu i tlo te narušava osjetljivu ekološku ravnotežu. Svaki put kada netko zapali otpad, otrovne tvari koje udišemo ugrožavaju čitavu zajednicu. Razlozi zašto netko spaljuje otpad su različiti. Većina pali otpad iz neznanja, dok drugi pale zbog nebrige pa sve do jednostavnog manjka volje da se otpad zbrine na propisan i siguran način. No posljedica je uvijek ista: šteta koju snose svi" - pišu iz Sunca.
Iz Udruge Sunce napominju kako se među najštetnijima tvarima koje se oslobađaju spaljivanjem nalaze dioksini, furani, ugljični monoksid i klorovodik, plinovi povezani s teškim bolestima dišnog sustava, srčanim oboljenjima i različitim vrstama raka. Dioksini su osobito opasni jer ostaju u okolišu desetljećima, nakupljaju se u tkivima ljudi i životinja te uzrokuju poremećaje imunološkog sustava, reproduktivne probleme i povećani rizik od raka.
Dodaju kako emisije nastale izgaranjem sadrže i teške metale poput olova, žive i kadmija. Ove tvari uzrokuju neurološke poremećaje, oštećenja bubrega i sustava imuniteta. Taloženjem u tlu i vodi ulaze u prehrambeni lanac, čime dodatno ugrožavaju zdravlje ljudi i stabilnost ekosustava. Sitne lebdeće čestice duboko prodiru u pluća i krvotok te su osobito opasne za djecu, starije i osobe s respiratornim bolestima. One su izravno povezane s porastom slučajeva astme, bronhitisa i drugih kroničnih bolesti dišnih putova.
"Ispuštanje kiselih plinova tijekom izgaranja dovodi do stvaranja kiselih kiša koje uništavaju tlo, otežavaju opstanak biljaka i nanose veliku štetu vodenim ekosustavima. Takvi procesi dugoročno mijenjaju prirodne cikluse i smanjuju bioraznolikost", navode i dodaju kako toksični pepeo koji ostaje nakon spaljivanja predstavlja dodatnu prijetnju. Onečišćuje zemlju i vodu, narušava poljoprivredu i može kontaminirati izvore pitke vode, ugrožavajući na taj način sigurnost hrane i zdravlje ljudi.

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom zabranjeno je paljenje otpada u okolišu, paljenje otpada na moru, nekontrolirano spaljivanje biljnog otpada te spaljivanje odvojeno sakupljenog otpada namijenjenog recikliranju ili ponovnoj uporabi.
Svaka osoba koja ne postupa u skladu s propisima o gospodarenju otpadom čini prekršaj. Za fizičke osobe koje spaljuju otpad predviđene su novčane kazne od 398 do 1328 eura. To znači da je u dvorištima, na prostorima okućnica, neizgrađenog građevinskog zemljišta i drugih površina uz javne površine zabranjeno spaljivati sve vrste otpadnih tvari te izravno izlaže počinitelja financijskoj odgovornosti
Osim prekršajnih kazni, zakon predviđa i kaznena djela povezana s opasnim ili većim količinama otpada. U takvim slučajevima počinitelja pravnu osobu može zadesiti i kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za svako postupanje kojim se u znatnoj mjeri ugrožava zrak, tlo, voda, more, biljni i životinjski svijet ili zdravlje ljudi.
Ako primjetite ilegalno spaljivanje otpada:
J.T.
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev