Preminuo dr. Stanislav Piplović: "Split i Dalmacija bili su mu životni poziv"

Više desetljeća Stanislav Piplović intenzivno se bavio poviješću arhitekture Dalmacije, posebno Splita, kao dijelom opće povijesti umjetnosti, te teorijom i praksom zaštite graditeljskog nasljeđa.

"Jučer nas je napustio dugogodišnji član i počasni predsjednik, šjor Stanislav Piplović, jedan od najvažnijih kroničara graditeljstva, urbanizma i kulturne baštine Splita i Dalmacije" - poručili su iz udruge Collegium Split, ističući da je riječ o čovjeku čiji je rad desetljećima određivao način na koji razumijemo, tumačimo i čuvamo naslijeđe juga Hrvatske. Šjor Stanislav bio je i počasni predsjednik Udruge te je svojim radom "zadužio" Dalmaciju.

Splitski đak i doktor znanosti

Dr. sc. STANISLAV PIPLOVIĆ, dipl. ing. arh., rođen je 7. svibnja 1932. godine u Splitu. Školovao se u Prvoj muškoj gimnaziji, a potom u Srednjoj tehničkoj građevinskoj školi, gdje je 1951. položio diplomski ispit. Studij arhitekture upisao je 1952. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu, a diplomirao 1960. godine.

U praksi je radio kao rukovoditelj i nadzorni organ gradilišta, potom na poslovima investiranja, projektiranja i urbanizma te prostornog planiranja. Karijeru je započeo u građevinskom poduzeću Tehnogradnja, nastavio kao projektant u Projektnom birou Tehnika, a potom kao voditelj Odjela za prostorno planiranje u Građevinskoj direkciji. Bio je i honorarni profesor na srednjim i višim stručnim školama, a u mirovinu je otišao 1992. godine.

Iz Collegium Split naglašavaju kako je njegov stvarni “drugi” radni vijek tek je tada dobio puni zamah: arhivi, studije, terenska istraživanja i neumorno pisanje.

"Split i Dalmacija bili su mu više od teme – bili su mu životni poziv", ističu iz Collegium Split.

Više desetljeća Stanislav Piplović intenzivno se bavio poviješću arhitekture Dalmacije, posebno Splita, kao dijelom opće povijesti umjetnosti, te teorijom i praksom zaštite graditeljskog nasljeđa. Među njegovim se ostvarenjima posebno ističu konzervatorski zahvati na očuvanju spomenika kulture: premještanje i rekonstrukcija klasicističkog ljetnikovca Garagnin u Divuljama kod Trogira, izrada urbanističko-arhitektonskog rješenja i projektne dokumentacije uređenja venecijanske barokne utvrde Gripe u Splitu za potrebe Pomorskog muzeja i mornaričke knjižnice, kao i sudjelovanje u istraživanju antičke nekropole pronađene 1965. godine na području Lore.

Tijekom 2005. sudjelovao je u projektu Obnova povijesne jezgre Splita na osnovu natječaja kojeg je objavio grad Split. 2007. napravio je Studiju povijesnog i prostornog razvitka područja Starog „Hajdukovog“ igrališta u Splitu u sklopu izrade programa urbanističko arhitektonskog plana te Smjernice zaštite baštine u uvali Racetinovac na otoku Čiovu kao dio urbanističkog plana turističke zone. Predsjednik je Provedbenog odbora za organizaciju znanstvenog skupa Viški boj 1866. i predsjednik odbora znanstvenog skupa 200 godina klasične gimnazije u Splitu koji je održan 2017. godine, predsjednik odbora znanstvenog skupa „I bi svjetlo!“ kojim se obilježila 101. obljetnica uvođenja električne rasvjete u Splitu.

Simpozij su organizirali 2021. godine: Društvo prijatelja kulturne baštine Split, Muzej grada Splita i Fakultet Elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.Dobitnik je Osobne nagrade Splitsko-dalmatinske županije u 2017. godini za sveukupan doprinos istraživanju povijesti i kulturne baštine i Nagrade Grada Splita za životno djelo 2022. godine. Njegova bogata bibliografija objavljena je kao posebno izdanje naklade Društva prijatelja kulturne baštine Split.

J.T.