Prahivac (Cavtat): Na mjestu antičkog Epidaura niče hotel, marina i resort - Nesukladne i nelogične studije i istraživanja bez nalaza

CAVTAT - Na jugoistočnom rubu Hrvatske, u uvali Čista luka na poluotoku Prahivac kraj Cavtata, planira se izgradnja turističkog kompleksa koji obuhvaća hotel, marinu i resort. Ovaj lokalitet nije samo iznimno krajobrazno vrijedan — prema dostupnoj planskoj i arheološkoj dokumentaciji, smješten je unutar šireg prostora antičkog Epidaura, jedne od najstarijih rimskih naseobina na istočnom Jadranu i ishodišta iz kojega su prema predaji nastali temelji Dubrovnika.

Upravo u tom kontekstu valja sagledati i kritički vrednovati Studiju o utjecaju na okoliš za zahvat „Luka nautičkog turizma – marina Cavtat“, koja je trebala biti nepristran instrument zaštite javnog interesa. Analiza tog dokumenta, međutim, otkriva ozbiljne nesukladnosti između onoga što studija tvrdi i onoga što je o ovom prostoru već poznato iz planske, zakonske i stručne arheološke dokumentacije.

Što je Studija tvrdila — i gdje se sama pobija

Studija u poglavlju o kulturno-povijesnoj baštini navodi da na području Prahivca nema kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara RH, niti kulturnih dobara evidentiranih ili zaštićenih prostorno-planskom dokumentacijom. No u istom odlomku odmah se priznaje da je prema UPU „Cavtat sa Zvekovicom“ (2018.) veći dio tog područja ipak predložen kao evidentirano arheološko područje, uključujući prijedlog za evidentiran lokalitet pod oznakom „17. Područje rimske ladanjske arhitekture“.

Ova samoproturječnost unutar jedne rečenice nije formalna pogreška — ona je metodološki i pravno neprihvatljiva u dokumentu koji ima izravne implikacije na ishođenje građevinskih dozvola i zaštitu nasljeđa.

Istraživanje iz 2020. — bez objavljenih nalaza

Studija bilježi da je Međunarodni centar za podvodnu arheologiju iz Zadara (MCPA Zadar) u prosincu 2020. proveo arheološki pregled i sondažno iskopavanje u uvalama Rogač i Čista luka — no nigdje eksplicitno ne iznosi nalaze tog istraživanja. Pritom je već desetljećima poznato, zahvaljujući terenskim pregledima arheologinje Aleksandre Faber iz 1960-ih, da se u obalnoj zoni Prahivca nalaze građevna keramika i crijep iz antičkog razdoblja, tragovi zidova i mogućih pristaönišnih struktura te stratigrafski složene naslage s potencijalnim preklapanjem više povijesnih perioda. Prešutjeti te nalaze nije neutralan izbor.

Selektivna literatura kao metodološki problem

Studija koja obrađuje zahvat unutar povijesnog areala antičkog Epidaura — bez citiranja relevantne akademske literature o Epidauru (Zaninović, Faber i drugi), bez pozivanja na izvješća Konzervatorskog odjela Dubrovnik i bez osvrta na prostorno-plansku evidenciju nalažišta — pokazuje selektivnost koja ne može biti slučajna. Selektivnost koja sustavno umanjuje osjetljivost lokaliteta ima jasnu funkciju: olakšati prolazak zahvata kroz postupak procjene.

Instrument zaštite ili legitimacijski alat?

Studija o utjecaju na okoliš zamišljena je kao pravni i stručni mehanizam zaštite javnog interesa. Kada takav dokument prešućuje poznate arheološke nalaze, poziva se isključivo na formalni registar koji zbog administrativnih kašnjenja redovito ne odražava stvarno stanje evidencije te izbjegava citirati kritičnu stručnu literaturu — on prestaje biti zaštitni mehanizam i postaje instrument legitimacije investicije.

Zaključak

Ovaj sažetak nije polemika. On je rekonstrukcija provjerljivih, javno dostupnih podataka koje relevantna studija prešućuje ili umanjuje. Prahivac nikada nije bio intenzivno urbaniziran, što znači da je tamоšnji arheološki kontekst u relativno dobro sačuvanom stanju — a upravo to ga čini i iznimno vrijednim i izrazito ranjivim.

Akademski i stručni integritet nalaže da se nesukladnosti u studiji imenuju jasno: Studija o utjecaju na okoliš za zahvat „Luka nautičkog turizma – marina Cavtat“ ne pruža pouzdanu, potpunu ni nepristranu procjenu arheološke osjetljivosti zahvaćenog prostora. Taj propust nije administrativne naravi. Radi se o propustu koji može imati trajne i nepovratne posljedice za kulturnu baštinu iznimne civilizacijske vrijednosti — baštinu koja pripada svima, a ne samo onima koji upravljaju parcelom.

Što je Epidaur?

Epidaur (lat. Epidaurum) bio je antički grad smješten na području današnjeg Cavtata i okolice, osnovan kao grčka, a potom romanizirana kolonija. Grad je imao lučku i gospodarsku ulogu u regiji te je bio važno središte rimske provincije Dalmacije. Prema predaji, upravo iz Epidaura — nakon njegova razaranja u kasnoj antici — stanovnici su pobjegli i osnovali Dubrovnik (Raguzij).

Prostor oko Cavtata i priobalja Konavala stoga nije samo turistička destinacija — to je aktivna arheološka zona s tisućljetnom stratifikacijom.

Što znamo o Prahivcu?

Lokalitet Donji Obod / Prahivac / Uvala od Poluganja evidentiran je u prostorno-planskoj dokumentaciji kao arheološko nalazište i zaštićeno kulturno dobro. Planski dokumenti izrijekom navode potrebu arheološkog nadzora i zaštite pri svakoj intervenciji u prostoru.

Dosadašnji terenska istraživanja i pregledi ukazuju na:

• Nalaze građevne keramike i crijepa u obalnoj zoni, koji se datiraju u antičko, a dijelom i u kasnoantičko te srednjovjekovno razdoblje
• Tragove zidova i mogućih infrastrukturnih struktura uz more, koje su istraživači (između ostalih arheologinja Aleksandra Faber, 1960-ih) interpretirali kao moguće ostatke antičkih pristanišnih objekata — lukobrana ili srodnih pomorskih građevina
• Stratigrafski složene naslage uz obalu s potencijalnim preklapanjem nekoliko povijesnih perioda

Važno je naglasiti da Prahivac nikad nije bio intenzivno građen ni korišten u modernom smislu, što znači da je arheološki kontekst na tom prostoru u relativno dobro sačuvanom stanju — što ga čini još vrjednijim za istraživanje, ali i ranjivijim na devastaciju.

Što se planira graditi?

Na lokalitetu Prahivac planira se izgradnja turističkog kompleksa koji uključuje hotel, marinu i resort. Točan opseg zahvata, investitor i faza ishođenja dozvola nisu u trenutku pisanja ovog teksta javno dostupni u potpunosti, no projekt podrazumijeva značajne građevinske intervencije u obalnom pojasu — upravo onome u kojemu su registrirani arheološki tragovi.

Što kaže zakon?

Prema hrvatskom Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, svaki zahvat u prostor koji je evidentiran kao arheološko nalazište zahtijeva:

• Prethodni arheološki pregled terena
• Stručni nadzor ovlaštenih arheologa tijekom radova
• U slučaju pronalaska novih nalaza — obustavu radova i prijavljivanje nadležnom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture

Prostorno-planskom dokumentacijom područje je označeno kao osjetljivo, što formalno nameće navedene obveze investitoru i nadležnim tijelima.

Zašto je ovo važno dokumentirati?

Slučajevi poput Prahivca nisu rijetki na Jadranu — turistički razvoj i privatni investicijski interesi često se sudaraju s arheološkom i krajobraznom baštinom, posebno u manjim obalnim zajednicama gdje pritisak na prostor raste, a javni nadzor je ograničen.

Dokumentiranje ovog slučaja važno je iz nekoliko razloga:

1. Transparentnost — javnost ima pravo znati što se gradi i gdje, posebno kada je u pitanju zaštićena baština
2. Pravna odgovornost — evidentiranje stanja "prije" omogućuje provjeru je li investitor i nadležno tijelo poštovalo zakonske obveze
3. Kulturna memorija — čak i kada gradnja prođe zakonski korektno, ostaje pitanje što se trajno gubi iz prostora koji nosi dvotisućljetnu povijest
4. Presedan — odluke o prostoru u Konavlima i na Jadranu donose se s dugoročnim posljedicama koje je teško poništiti

Milo Miklaušić, kap.

Ključni izvori i reference

• Prostorno-planска dokumentacija: Donji Obod / Uvala od Poluganja, evidencija arheoloških nalazišta, Konzervatorski odjel Dubrovnik
• Faber, Aleksandra (1960-e): terenske bilješke i sonde na prostoru antičkog Epidaura
• Muzej i galerije Konavala: arhivska dokumentacija i terenska izvješća
• Arheo Plan d.o.o.: stručni izvještaji o arheološkim zonama Cavtat/Epidaur
• Zaninović, Zaninović, Kovačević/Kristović: akademska literatura o Epidauru
• Studija o utjecaju na okoliš za zahvat „Luka nautičkog turizma – marina Cavtat"  „Luka nautičkog turizma – marina Cavtat“

Ovaj tekst nastao je u svrhu javne dokumentacije slučaja i temelji se na dostupnoj planskoj, zakonskoj i arheološkoj dokumentaciji. Svi zainteresirani — novinari, istraživači, aktivisti, lokalni stanovnici — slobodni su koristiti i dijeliti ovaj materijal.